Usvajanje Prostornog plana moguće u trećem kvartalu ove godine

Prostorno planiranje je jedan od ključnih instrumenata za uspostavljanje dugoročnog i održivog okvira za socijalni, teritorijalni i ekonomski razvoj države, a Crna Gora još uvijek nema usvojen Prostorni plan za period do 2040. godine, već je na snazi plan donešen za period do 2020. U odnosu na Program rada Vlade za 2024. godinu, Ministarstvo je dalo predlog da Predlog Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata bude utvrđen u trećem kvartalu tekuće godine, saopšteno je Gradskom portalu iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (MDUP)

Bivša ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i poslanica GP URA Ana Novaković Đurović ističe, međutim, da nije sigurna da je realno da Prostorni plan bude usvojen u tom roku.

- Kako je javna rasprava još u toku, nisam sigurna da je realno da bude usvojen u trećem kvartalu. Da je otpočela na vrijeme, to bi bilo realno. Pitanje je za nadležne zašto se čekalo sa početkom rasprave - poručuje Novaković Đurović.

Novaković Đurović naglašava da je potrebno da Crna Gora dobije Prostorni plan što prije, jer je riječ, kako ocjenjuje, o najvažnijem dokumentu za državu, koji sadrži strateške pravce razvoja u svim oblastima, integrisane u prostor, za period do 2040. godine.

- 43. Vlada je Nacrt Prostornog plana pripremila i utvrdila na vladi još u oktobru 2023. godine. Sadašnja vlada je čekala nekoliko mjeseci da otpočne javnu raspravu. Nepotrebno je izgubljeno nekoliko mjeseci, jer je rasprava već mogla biti završena. Podsjećam da je rad na ovom dokumentu bio potpuno zaustavljen dvije godine, i da je 43. Vlada prva odblokirala ovaj proces i uspjela da dodje do Nacrta u razumnom roku - objašnjava Novaković Đurović.

Gradski portal je Ministrastvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine uputio pitanja i na jednu od gorućih tema: o problemu nelegalne gradnje, odnosno o preciznoj evidenciji nelegalnih objekata na teritoriji opštine Podgorica.

- Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Glavni grad nema evidenciju svih bespravnih objekata na svojoj teritoriji, već isključivo raspolaže sa listom onih objekata koji su se prijavili za legalizaciju. Od stupanja na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji se odnosi i na proces legalizacije do kraja decembra 2023. godine, u Glavnom gradu je predato 14.005 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata od kojih je obrađeno 4.238 zahtjeva. Od ovog broja Glavni grad je donio 618 rješenja o legalizaciji objekata, za 373 zahtjeva obustavljen je postupak, za 2.244 zahtjeva je donijeto rješenje o prekidu postupka, dok je 1003 zahtjeva pristiglo nakon stupanja na snagu Zakona 14.08.2022. godine - navodi se u odgovoru.

Takođe, pitali su kada će biti sprovedena odluka o plaćanju godišnje naknade za korišćenje prostora za bespravne objekte, koja predviđa da vlasnici nelegalnih kuća plaćaju za zauzeti prostor.

- Primjena odluke je u nadležnosti jedinica lokalnih samouprava. Ono što je neophodno da bi se ova odluka uspješno primjenjivala je lista svih bespravnih objekata na teritorijama jedinica lokalnih samouprava. Kompletnu listu bespravnih objekata, kako je Ministarstvo informisano, imaju opštine Kotor, Gusinje i Herceg Novi, međutim Odluku o godišnjoj naknadi za korišćenje prostora za bespravne objekte do sada uspješno sprovodi samo Opština Herceg Novi - saopšteno je Gradskom portalu iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.