Za Savjet EKIP-a konkurišu 32 kandidata

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet u ponedjeljak će početi intervjuisanje kandidata za predsjednika i četiri člana Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).

Na javni poziv, kako je saopšteno na sjednici Odbora u srijedu, prijavila su se 32 kandidata, među kojima aktuelni direktor EKIP-a, Darko Grgurović, njegova tri pomoćnika Boris Jevrić, Pavle Mijušković i Danka Milićević, te bivši članovi Branko Kovijanić i Vladan Đukanović, piše Pobjeda.

Među prijavljenima su i zaposleni u EKIP-u Elvis Babačić, Sandra Božović, Isidora Tomašević Ivanović i Marija Konjević. Prijavili su se i Tihomir Nikčević, Radmilo Šoškić, Danijela Papić, Tomo Knežević, Miodrag Krunić, Nebojša Bajić, Marinela Lazarević, Tihomir Adžić, Srđan Laković, Milan Radulović, Mirko Brnović, Jelena Savić, Snežana Miličković, Arben Lunji, Nikola Labović, Ratko Žarić, Milivoje Cerović, Žarko Koprivica, Dejan Jovanović, Veselin Bojović i Amer Nokić.

Na Odboru je dogovoreno da po osam kandidata bude intervjuisano na tri sjednice, tokom iduće sedmice, kao i na četvrtoj 1. aprila u vezi sa njihovom vizijom razvoja EKIP-a, regulacije i razvoja tržišta sa osvrtom na međunarodnu saradnju, kao i njihovog viđenja odnosa sa Skupštinom.

Poslanici su se dogovorili i da 1. aprila odrede termin za sjednicu na kojoj će ponovo intervjuisati kandidate za petog senatora Državne revizorske institucije, što je već jednom urađeno u starom sazivu, ali bez konačnog predloga kandidata.

Poslanici opozicije su negodovali što i dalje čekaju pisano mišljenje kolegijuma predsjednika Skupštine koji je prije više od dvije sedmice raspravljao o tumačenju poslovnika u vezi sa kontrolnim mehanizmom na osnovu kojeg je traženo saslušanje premijera Milojka Spajića i ministra finansija Novice Vukovića o programu Evropa sad 2.

Odbor je u srijedu dao zeleno svjetlo na prijedloge zakona o zaštiti od jonizujućih zračenja, radijacionoj i nuklearnoj sigurnosti i bezbjednosti čija bi primjena trebalo da počne u junu 2027. godine. Riječ je o zakonu koji zahtijeva veliki broj podzakonskih akata, a predočeno je da je za njegovu primjenu potrebno i kadrovsko pojačanje u više institucija.

Državni sekretar Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Nenad Vitomirović, kazao je da će samo postavljanje 16 monitora na graničnim prelazima državu koštati 1,6 mil EUR, dodajući da u ovom trenutku ne može procijeniti koliki će biti konačni fiskalni uticaj ovog zakona.

Poslanici su podržali i prijedloge izmjena takona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenja, kao i o eksproprijaciji, čime će te nadležnosti sa Ministarstva finansija preći na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. To je predviđeno Vladinom uredbom o organizaciji rada državne uprave.

Poslanik Socijaldemokrata, Boris Mugoša, podsjetio je da je od Vladine odluke prošlo četiri i po mjeseca, te da je ovo pitanje mnogo ranije trebalo da bude na dnevnom redu.

Poslanica Socijalističke narodne partije, Slađana Kaluđerović, povukla je amandman na predlog izmjena Zakona o osiguranju, kojim je predložila mogućnost da Elektroprivreda (EPCG) raspiše međunarodni tender za osiguranje imovine.

Ona je kazala da je to uradila nakon razgovora sa predstavnicima Ministarstva finansija sa kojima je dogovoreno formiranje radne grupe koju će, osim njihovih predstavnika, činiti i predstavnici Agencije za nadzor osiguranja, EPCG i svih osiguravajućih kuća koje posluju u Crnoj Gori.

Kaluđerović je navela da su tri, od pet osiguravajućih kuća, odustale od učešća na tenderu EPCG, imajući u vidu da je riječ o takozvanoj prljavoj energiji, te da godinama na njihov tender stiže samo jedna ponuda jedne osiguravajuće kuće, samostalno ili u konzorcijumu.

U nedostatku konkurencije, kako je kazala, ta osiguravajuća kuća diktira uslove i podiže cijenu.

Kaluđerović je poručila i da odustajanje od amandmana ne znači da ga neće ponovo aktivirati, ako se za dva mjeseca ne nađe adekvatno rješenje.