Darko Dimovski, profesor Pravnog fakulteta u Nišu - Prijeti nam eksplozija kriminala zbog kriptovaluta

- U domaćoj kriminološkoj literaturi mali je broj autora koji su se opredijelili da iz oblasti fenomenologije kriminaliteta prezentuju materijal koji bi pregalnicima kriminološke i krivičnopravne naučne misli omogućio da steknu dragocjena saznanja iz jednog tako važnog, a često, tako zanemarenog aspekta kriminologije - kriminalne fenomenologije. U tom smislu, sam, primjenjući ne samo naučna saznanja iz kriminologije, već i koristeći svoje dugogodišnje pedagoško iskustvo, napisao monografiju koja po načinu izložene materije i izraženom intelektualnom cilju da se obuhvati cjelina kriminoloških saznanja o fenomenologiji, predstavlja značajan početak iskazivanja naučnih i stručnih važnosti ovih saznanja.

- Prilikom obrade teme u pogledu povezanosti kriptovaluta i kriminaliteta koristio sam dostupne podatke blockchain platforme podataka pod nazivom Chainalisis. Prema njihovom izvještaju, kriminalci su tokom 2021. godine oprali 8,6 mlrd USD (6,4 milijarde funti) u kriptovalutama, što je 30% više u odnosu na prethodnu godinu. Pored procjene Čejnanalisis, Evropol (Europol) ističe da je došlo do povećanja upotrebe kriptovaluta u šemama pranja novca, naročito za vrijeme trajanja pandemije Covid 19. Razlog mišljenja da je udio pranja novca znatno veći od procjene Čejnanalisisa jeste u činjenici da njegova procjena obuhvata samo aktivnosti kod kojih su kriminalci koristili tzv. "ransomvare", vrstu štetnog softvera koji ograničava pristup računarskom sistemu ili pohranjenim podacima i traži otkupninu od žrtve, kako bi od žrtava dobili kriptovalute. Međutim, novac zarađen trgovinom psihoaktivnim supstancama, te pretvoren u kritpovalute radi pranja, nije uključen u izvještaj, što sugeriše da je obim pranja novca uz pomoć kriptovaluta znatno veći.

Kao primjer za ovakvu kriminalnu radnju navodi se kriminalna grupa iz sjevernog dijela Engleske koja je drogu distribuirala dilerima. Novac bi se prao tako što bi kurir preuzeo gotovinu od dilera, nakon toga bi novac odnio do brokera koji bi kupio određenu kriptovalutu, a zatim bi je poslao na određenu adresu koja je prethodno određena od strane kriminalne grupe. Nadoknada brokeru bi iznosila 4%, što je inače niska nadoknada u poređenju sa tradicionalnijim oblicima pranja novca. Ovo nas dovodi do zaključka da pranje novca zasnovano na kriptovalutama ima veliki potencijal i sa razlogom postoji bojazan da će u narednom periodu doći do porasta ovakve kriminalne aktivnosti.

- Postoji pet razloga zašto su se kriminalci okrenuli kriptovalutama. Iako se sve transakcije bilježe na blokčejnu, pri čemu je riječ o javnoj evidenciji, identiteti kreatora transakcija ostaju nepoznati. Na ovaj način kriminalci mogu potpuno anonimno da se bave kriminalnim aktivnostima, poput trgovine drogom, oružjem, dječijom pornografijom itd. Ujedno, terorističkim organizacijama je znatno lakše da prikupljaju novčana sredstva za vršenje napada.
Kako bi se ilustrovala prednost trgovine kriptovalutama u odnosu na uobičajeni transfer novca preko banke, navešćemo primjer da do kašnjenja transfera novca između banaka može doći, između ostalog, i zbog neradnog vremena, praznika, prirodne katastrofe, vremenske razlike, netačnih podataka oko transfera i procedura u vezi sa sprečavanjem prevare. Sve ovo, za transakciju kriptovalutama, ne bi predstavljao nikakav problem.
eKapija: Da li možete navesti neke od primjera šema prevara u Evropi ili svijetu?
Zabilježeni su slučajevi da prevaranti koriste društvene mreže za reklamiranje svojih internet platformi uz korišćenje lažnih poruka javnih ličnosti. Tako je, na primjer, rudarski magnat milijarder Endrju "Tvigi" Forest (Andrew "Twiggy" Forrest) podnio krivičnu prijavu zbog toga što je Fejsbuk dozvolio reklame u kojima se koristi njegov lik. Takođe, prevaranti mogu da traže od ulagača da investiraju novac kako bi pokrenuli novu kriptovalutu, za koju se u budućnosti očekuje da će donijeti veliki profit, a koja zapravo ne postoji.

Još jedna tehnika za izvlačenje novca od strane prevaranata je tzv. piramidalna šema, u kojoj se novac investitorima, zadojenim obećanjima o visokim zaradama na trgovinu kriptovalutama, isplaćuje od novca novih ulagača koji se nalaze niže u piramidalnoj strukturi.

eKapija: Da li su već i u našoj zemlji zabilježene neke od prevara kriptovalutama?

- Jedan interesantan slučaj zabilježen je u Srbiji. Naime, među osumnjičenima za prevaru u vezi sa kriptovalutama većina je imala prebivalište u Nišu, sa državljanstvom Republike Srbije, ali je bilo i onih koji su imali državljanstvo Crne Gore, Australije i Filipina. Ova grupa je osumnjičena da pronalazila širom svijeta ljude koji bi investirali svoj novac u lažnu platformu za trgovinu kriptovalutama, kreirajući više od dvadeset lažnih platformi. Pretpostavlja se da su na taj način uspjeli da sakupe više od 70 miliona dolara. Reklamirali su se kao svjetski lideri na tržištu binarnih opcija, pri čemu su tvrdili da su investitori mogli da očekuju profit od čak 80% na uloženu svotu novca. Osumnjičeni su pravili lažne profile radi lakšeg ubjeđivanja potencijalnih investitora. O uhodanosti prevaranata ukazuje okolnost da su održavali onlajn konferencijske sastanke kako bi ubijedili potencijalne investitore da je kompanija legitimna. U slučaju da se neka osoba odluči da investira novac, osumnjičeni su im dostavljali podatke za onlajn praćenje putem lažne platforme o povratu uloženog novca.
eKapija: Koji su još oblici kriminala povezani sa kriptovalutama?

eKapija: U monografiji ste ovu virtuelnu valutu povezali i sa trgovinom ljudima?

- Pored trgovine psihoaktivnim supstancama, kriminalci su počeli da koriste kriptovalute i u trgovini ljudima. Međunarodna zajednica je tek u poslednjoj deceniji prošlog veka počela da preduzima sistemske korake ka suzbijanju ovog oblika kriminaliteta. Sada su potrebni dodatni napori u još jačoj borbi protiv trgovaca ljudima jer su oni, prateći savremene tehnologije, počeli da koriste kriptovalute kako bi još više otežali nadležnim državnim organima preduzimanje odgovarajućih mera.

eKapija: Takođe je kriptovaluta, kako navodite u monografiji, našla primjenu i u dječjoj pornografiji?

eKapija: Koje su još kriminalne aktivnosti doživjele ekspanziju od upotrebe kriptovaluta?
eKapija: U Vašoj monografiji pomenuli ste i povezanost kriptovaluta i terorizma?
- Takođe, na tamnom netu postoje platforme poput "Finansirajte islamsku borbu bez ostavljanja traga", preko koje se mogu prebaciti kriptovalute džihadistima kako bi se finansirale njihove terorističke aktivnosti. Jedan od ekstremista je publikovao i knjigu pod nazivom "Bitcoin wa Sadaqat al Jihad", u kojoj obrazlaže kako da se obavi transfer bitkoiona Sjeverne Amerike i Zapadne Evrope džihadistima. Potom, Bahrun Naim (Bahrun Naim), organizator terorističkih napada u Džakarti, 2016. godine je koristio bitkoin za virtuelno plaćanje za transfer oružja i finansiranje terorističkih aktivnosti. Takođe, otkriveno je da su pripadnici Islamske države za kidnapovane ljude kao otkupninu zahtijevali plaćanje u bitkoinu, te su tako prikupljena sredstva koristili za dalje finansiranje svojih aktivnosti. Iako su kod Islamske države, Al Kaide i Hezbolaha i dalje dominantni tradicionalni načini prikupljanja novčanim sredstvima, sa pravom se može očekivati povećanje upotrebe kriptovalute za finansiranje njihovih aktivnosti, pod uslovom da se i u budućnosti održi postojeće stanje u pogledu karakteristika kriptovaluta, njihovih vrijednosti, ali i da se poboljša postojeća infrastruktura u vidu bankomata za podizanje novca od kriptovaluta, jer je ona posebno loša u područjima u kojima deluju terorističke grupe na Srednjem Istoku.

eKapija: Kakve su mogućnosti nadležnih organa u suzbijanju ovakvih oblika kriminala?
Nesumnjivo je da je i Republika Srbija suočena sa kriminalnim aktivnostima uz upotrebu kriptovaluta i pred nadležnim organima stoje zaista veliki izazovi u borbi protiv upotrebe kriptovaluta u kriminalne svrhe.

D. S. G.