Regulacija tržišta kriptovaluta mogla bi unaprijediti ekonomiju
(Foto: Pixabay.com/3D Animation Production Company)
On vjeruje da bi regulacija svakako dovela do toga da potencijalne investitore ne posmatramo kroz sivu zonu ili kao neke kriminalce, a samim tim bi doprinijela i rastu privredne aktivnosti.
- Država bi tako imala kontrolu nad tim sredstvima, a sada nema nikakav uvid u to. Svakako, ne treba ni pretjerivati sa regulacijom, jer to dovodi do usporavanja pojedinih oblasti industrije u nastajanju, koje se brzo mijenjaju. Mislim da je potrebno donijeti regulaciju koja će kontrolisati tokove novca, to jest da sredstva koja ulaze na tržište ili izlaze sa tržišta imaju porijeklo, da se vodi računa o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. To bi bila zaštita samih korisnika i zavođenje reda na tržištu kada je riječ o oglašavanju, jer znamo da se najviše prevara i špekulativnih radnji desilo putem oglašavanja, a pravi projekti se ne reklamiraju tako - ističe Svrkota.
Regulacijom bi se, prema njegovom mišljenju, došlo i do povećanja pouzdanja u investitore.
- Bio bi veći promet nego do sada i to bi predstavljalo priznanje države da je to oblast koja je vrijedna pažnje. Mi imamo lošu investicionu kulturu generalno na Balkanu i jedina oblast koju prepoznajemo su nekretnine, i zato imamo bum tržišta, pa je potrebno edukovati ljude da postoje drugi načini investiranja. Rizici su mogući, ukoliko regulacija ne bude u skladu sa krovnim aktima EU i preporukama regulatornih tijela poput FATF-a. Ali, pored same regulacije, bitna je i primjena, koja ne smije ostati mrtvo slovo na papiru - kaže Svrkota.
On ističe da je najsigurnija kriptovaluta za investiranje bitkoin, koji uživa najveće povjerenje investitora, ima ograničenu količinu, ne može se stvoriti novi i on nosi najbolji odnos rizika i dobitka, ali tu, kako ukazuje, treba računati i vrijeme i nikada ne treba ići u kripto-svijet sa kratkoročnim planovima, iako je moguće kratkoročno ostvariti dobit.
- Desile su se velike stvari, ono što je čitava kripto-zajednica čekala godinama: 10. januara je odobreno preko 10 bitkoin ETF fondova, preko kojih velike banke i fondovi sa Vol strita mogu da ulažu u bitkoin. To je potvrda da je ovo tržište sazrelo. U poslednje vrijeme u kripto-industriji fokus je na bitkoinu, a to je kriptovaluta koja ima najvišu vrijednost, što se ogleda kroz stvaranje NFT-eva i mim koina baziranih na bitkoinu, a i kroz stvaranje tokena baziranih na bitkoin mreži. Neki od drugih trendova vezani su za vještačku inteligenciju (AI), pošto je ona takođe izazvala veliko interesovanje na berzama. Tu su i trendovi vezani za unapređenja na itirijum mreži - kazao je Svrkota.
Međutim, kako ukazuje, i ovo tržište, kao i svako drugo, podložno je makroekonomskim uticajima.
- Sva geopolitička dešavanja ostavljaju posledice, stope centralnih banaka, dešavanja na berzama, sve je povezano po principu sistema spojenih sudova. U slučaju recesije smanjena je likvidnost, odnosno skuplji kapital može uticati na tržište kriptovaluta, kao i na ostala tržišta, ali već polako vidimo da dolazi do zahlađivanja određenih tržišta kao što je tržište nekretnina - zaključuje Svrkota.
Izbjegavati koine male kapitalizacije
Kada je riječ o drugim kriptovalutama, Svrkota ističe da bi za ulagače najbolje bilo da svoj portfolio drže u bitkoinu.
- Ostatak eventualno treba rasporediti na ostalih dvadesetak top valuta sa najvećim prometom, jer su to valute koje su očigledno prepoznate od velikih investitora. Ne treba rizikovati sa koinima koji imaju male kapitalizacije, jer obično veliki broj tih projekata propadne. Takođe, uz bitkoin, uveliko se spekuliše o dobijanju ETF-a za eterijum, što bi značilo izlazak na Vol strit preko fondova koji će biti zaduženi za njega, tako da te najveće valute imaju budućnost - kaže Svrkota.
Kapital sa Vol strita će znatno uvećati vrijednost bitkoina
Svrkota kaže da je teško prognozirati šta bi moglo da se desi na tržištu kriptovaluta u bliskoj budućnosti, ali ovu godinu će sigurno obilježiti dugoočekivani izlazak na Vol strit.
- Krajem aprila očekujemo događaj koji se dešava na svake četiri godine, Bitkoin halving, odnosno događaj gdje se emisija novih bitkoina smanjuje za 50 odsto. U poslednjih godinu i nešto bilo je veoma zanimljivo na tržištu. Krajem 2022. godine bitkoin je dostigao svoj minimum, nakon propasti FTX berze. Tada je bio oko petnaestak hiljada dolara, a sad je dostigao skoro 50.000. Za malo više od godinu dana njegova vrijednost je utrostručena, a prateći dešavanja i događaje koji slijede, treba očekivati da tržište nastavi da raste. Ostaje nepoznanica kako će globalna dešavanja uticati na tržište, prije svega uticaj kamatnih stopa i inflacija, kao i ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku. To sve može imati negativan uticaj, ali je pitanje koji će prevagnuti. Teško je prognozirati situaciju ove godine, ali u narednih nekoliko godina nije isključeno da cijena dostigne i nekoliko stotina hiljada eura - rekao je Svrkota.
Tagovi:
Novak Svrkota
FATF
ETF fondovi
FTX berze
kriptovalute
bitkoin
tržište kriptovaluta
regulacija tržišta kriptovaluta
tržište kriptovaluta u Crnoj Gori
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora