Prokop dobio staničnu zgradu, kompletiranje sadržaja u staničnom kompleksu se nastavlja

Na glavnoj prestoničkoj željezničkoj stanici Beograd centar (Prokop) zvanično je puštena u rad stanična zgrada. Njenu izgradnju finansirao je i izveo Rejlvej siti, partner države u kompletiranju sadržaja na Prokopu, a zgrada je završena posle nešto više od 14 mjeseci otkako je njena gradnja zvanično i počela.

Ovo željezničko čvorište stanični objekat dobilo je gotovo pola veka otkako su krenuli prvi građevinski radovi na toj lokaciji, skoro osam godina otkako je završeno sređivanje najvećeg dijela perona i kolosjeka i skoro pet i po godina otkako je ulogu centralne u glavnom gradu zvanično preuzela od nekadašnje Glavne željezničke u Savskom amfiteatru.

Jedan od poslednjih preduslova za njeno podizanje bilo je kompletiranje nedostajućih djelova ploče nad peronskim dijelom (takozvana kota 105) u stanici Beograd centar, a onda i ispitivanje nosivosti ploče. U okviru radova, koji su posle dobijanja građevinske dozvole krenuli početkom avgusta prošle godine, majstori izvođača PFB Beograd, kao i više podizvođača, morali su da uklone izgrađene nepotrebne djelove na samoj ploči, kao i da izgrade samu zgradu i čeličnu konstrukciju krova. U drugom dijelu radova, koji su se odvijali u prvoj, ali i drugoj polovini 2023. fokus je bio na uređenju staklene fasade sa dekorativnim brisolejima i uređenju unutrašnjosti stanične zgrade što se radilo do pred samo otvaranje, uporedo sa parternim uređenjem staničnog platoa i prvog dijela parkinga na Prokopu.

Nova stanična zgrada ima oko 6.000 kvadrata i u nju su smješteni komercijalni prostor, poslovnice, šalter služba, čekaonica, kartomati... U prvo vrijeme putnicima će na usluzi, od ukupno osam predviđenih, biti četiri šaltera. Stanični kompleks zasada ima 100 mjesta za parkiranje i zaustavljanje vozila, 12 pokretnih stepenica, 10 liftova i 13 komercijalnih sadržaja. Zapadno od stanične zgrade planiran je i objekat nadzemne garaže sa 568 mjesta za parkiranje, uz mogućnost proširenja kapaciteta za dodatnih 96 mjesta. Duž obodne interne saobraćajnice kompleksa planira se izgradnja 262 parking mjesta na otvorenom, a slobodne površine između objekata su osmišljene kao ozelenjeni park, poručuju zvanični podaci.

- U realizaciji projekta učestvovalo je više od 20 projektantskih kuća i 40 izvođačkih organizacija, pri čemu je na gradilištu svakog dana u proseku bilo više od 220 radnika – istakli su u Vladi.

Svečano otvaranje stanične zgrade simbolično je priređeno na Dan oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je na otvaranju stanične zgrade da je, od kada je on na vlasti, u Prokop uloženo 25 mil EUR kroz kuvajtske kredite, 61,2 mil za različite radove od 2014. do 2022. godine, kao i dodatnih 15 mil EUR za staničnu zgradu.

- Nije ovo samo beogradska željeznička stanica. Važno je da nam ovo bude podstrek, a mi već radimo na pruzi Niš-Brestovac prema Leskovcu. To je 23 kilometra, prosječna brzina će biti 120 kilometara na sat – podsjetio je Vučić.

Kako je kazao predsjednik, osim izgradnje brze pruge do Niša, plan je da Srbija sa Evropskom unijom sklopi sporazum o gradnji pruge do Preševa, do granice sa Sjevernom Makedonijom.

- Nadam se da će naša makedonska braća da produže dalje i ka Skoplju i ka grčkoj granici, da možemo brzo da stižemo i tamo - kazao je Vučić podsjetivši da se trenutno gradi i 108 kilometara brze pruge između Novog Sada i Subotice, koja će biti završena 2024. godine.

- Vjerujem da će godinu, godinu i po posle toga i naši mađarski prijatelji završiti svoj dio pruge, pa ćemo za dva sata i 45 minuta ići do Budimpešte. Četiri i po sata do Beča - ocijenio je Vučić.

Iako je na Prokopu konačno završen stanični objekat, Beograd centar, koji je glavna stanica postao 1. jula 2018, i dalje će biti nedovršena stanica. Na njemu još nisu kompletno izgrađeni prvi i drugi kolosjek i prvi peron, kao ni pristupne veze staničnom platou iz pravca autoputa. Početak gradnje te saobraćajne veze najavljuje se godinama, ali je gradnja u više navrata reoročavana, prije svega, kako su navodili nadležni, zbog rješavanja pitanja eksproprijacije, iako je projekat tih saobraćajnica država u međuvremenu uvrstila u prioritetne kapitalne projekte.

Da ima izvjesnog pomaka na ovu temu postalo je jasno kada je Direkcija za građevinsko zemljište Beograda uoči 2023. raspisala tender za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju saobraćajnica sa infrastrukturom za pristup Prokopu iz pravca autoputa. Da bi napokon i sama gradnja tog saobraćajnog priključka mogla da počne u skorije vreme, upućuje poslednja najava gradonačelnika Beograda u ostavci Aleksandra Šapića. On je ukazao da bi sledeće godine trebalo da krene izgradnja tih saobraćajnica.

- Radiće se dvije petlje koje će omogućiti kolskom saobraćaju da bude direktno povezan sa Prokopom. Radimo i idejno rješenje, nadam se da će biti moguće, o povezivanju željezničke stanice pješačkim putem (pasarela preko autoputa) sa Kliničkim centrom, porodilištem i Ulicom kneza Miloša - najavljuje Šapić.

Najavljuje se i pronalazak rješenja za bolju vezu javnim prevozom Prokopa sa ostatkom grada, ali konkretnih detalja još nema zbog čega je nedavno pokrenuta i peticija na tu temu kao i za pronalaženje rješenja za povezivanje ove stanice sa budućim metroom.

Ideja o gradnji stanice na Prokopu stara je više decenija, a ozbiljnije je počela da se razrađuje sedamdesetih godina prošlog vijeka. Projekat je završen 1974. a prvi radovi na Prokopu otvoreni su na prelazu 1976. u 1977. izgradnjom potpornog zida pod brdom. Plan je bio da radovi budu završeni do 1. maja 1979. kada je trebalo da sa nove stanice krene prvi voz, ali drugi državni prioriteti i nedostatak novca su odložili završetak gradnje. Ispostaviće se, to je bilo tek prvo odlaganje građevinskih radova na Prokopu od više njih koji su u potonjim decenijama uslijedili.

Na Prokopu se stalo, ali su se zato gradili drugi djelovi modernog Beogradskog željezničkog čvora u osamdesetim. Zbog ratova i sankcija, radovi su u više navrata prekidani i devedesetih. Konkretniji radovi u Prokopu, ponovo su počeli 1996. i do 2000. stanični kompleks dobio je izgled koji ga je dugo "krasio" - veći dio nadzemne ploče sa armaturom.

Radovi na Prokopu stali su ponovo posle toga. Željeznice su pet godina kasnije raspisale međunarodni konkurs za izbor investitora za završetak stanice koji je zauzvrat trebalo da dobije pravo gradnje na ploči. Pobijedio je mađarski Trigranit, ali pregovori su propali zbog dodatnih uslova ove kompanije. Posao je 2008. dobio Energoprojekt, drugoplasirani na konkursu. Tadašnja vlada nije odobrila ugovor, tvrdeći da ne postoji zakonski osnov da se privatniku ustupi prostor na kome treba da se grade poslovni i komercijalni sadržaji. U oktobru iste godine vlada je ipak sa Energoprojektom sklopila protokol o završetku izgradnje, ali bez komercijalnih sadržaja na ploči. Novi rok za završetak bio je 18 mjeseci, ali je po ko zna koji put probijen zbog - nedostatka novca.

Poslednji zalet radova pokrenula je potreba da se što prije iz Savskog amfiteatra iseli željeznica. Početkom 2014. Željeznice Srbije raspisuju tender za izbor izvođača radova pod pločom, za koje je 25,8 mil EUR obezbijeđeno iz kredita kuvajtskog Fonda za arapski ekonomski razvoj. Kao novi rok dato je 14 mjeseci. Prvi put rok nije probijen iako je Upravni sud ugovor između željeznice i Energoprojekta ocenio kao nezakonit zbog izostanka konkurencije na tenderu. Kada je konačno u januaru završeno sređuvanje većeg dijela perona i kolosjeka, najava iz države je bila da će stanična zgrada biti urađena do 2018. godine. Ali, ni to se nije ostvarilo. U međuvremenu su izgrađene samo pristupne veze ka Bulevaru kneza Aleksandra Karađorđevića i kompletirana je ploča.

Ne zna se pouzdano koliko novca je u prethodnim decenijama, u više faza radova, otišlo na izgradnju sadržaja i infrastrukture na Prokopu. Ono što se pouzdano zna je da, otkako je počela gradnja tog staničnog kompleksa, Beograd je formalno bio prestonica četiri države, promijenilo se više predsjednika i premijera, kao i ministara građevinarstva i saobraćaja. Ili, kako je sinoć rekao predsjednik Srbije, prošlo je 12 olimpijskih ciklusa.

Kompleks stanice Beograd centar izvorno je bio projektovan kao jedna cjelina, ali ona to više nije, pošto je došlo i do korisničkih i do vlasničkih razdvajanja objekata na kotama 85 (podzemni, peronski deo) i 105 (ploča na kojoj će se i dalje graditi). Ubuduće će železnice upravljati samo staničnom zgradom, dok će ostalih 12 objekata na ploči biti poslovne zgrade od po pet spratova. Njihov investitor je kompanija Rejlvej siti.

D. A.