Problemi u Mađarskoj na gradnji brze pruge do Beograda - U Srbiji završetak i prije planiranog roka?

- U stručnim krugovima se smatra da nema mnogo šanse da se to dogodi. Morate znati da u Evropi postoji veoma velika potražnja za ovim sistemima upravljanja vozovima i vrlo malo kompanija ih može isporučiti. I ako danas ne znamo ko će to gradi i pod kojim uslovima, onda ne možemo ozbiljno očekivati da će to biti završeno na vrijeme - rekao je novinar Peter Bućki (Bucski), stručnjak za željeznicu.

Prvobitno pokrenut sa budžetom od 2,1 mlrd EUR, projekat je pogođen nizom prepreka.

Bučki kaže da su prema izveštaju Evropskog revizorskog suda, pruge za velike brzine u Evropi izgrađene po cijeni od 10 do 15 mil EUR po kilometru u poslednjih nekoliko godina.

- Od tada je došlo do značajne inflacije, ali je ipak ovaj projekat daleko od tehničkog standarda brze linije - rekao je Bucski.

Pruga u Mađarskoj projektovana je za brzinu od 160 kilometara na sat, za razliku od dionice u Srbiji, koja je za 200 km na sat

Mađarska kompanija u konzorcijumu, RM International, povukla je svoju radnu snagu i mehanizacju sa gradilišta. Izvještava se da su oni raspoređeni na renovinaranje primarne mađarske željezničke linije između Budimpešte i Beča.

- Uprkos zabrinutosti oko bezbjednosne opreme, izgradnja željezničke pruge je još u toku, na primjer ovdje između Dunavašanja i Taksonja. Još se ne zna kada će i kojom će se brzinom ovdje kretati vozovi - rekao je novinar Euronewsa Adam Mađar.

U Infrastrukturi željeznice Srbije kažu da nema nikakvih problema u realizaciji projekta izgradnje brze pruge od Beograda do Subotice, da se vrlo intenzivno gradi duž čitave dionice od Novog Sada do Subotice, kao i da je planirani završetak radova kraj 2024. godine.

Navode da je to mnogo prije nego što je to planirano, jer ugovor predviđa avgust 2025. kao rok za završetak.

Nenad Stanisavljević iz Infrastruktura željeznice Srbije podsetio je da već godinu i po dana funkcioniše putnički željeznički saobraćaj, a nešto kraće i teretni željeznički saobraćaj na brzoj pruzi od Beograda do Novog Sada, kao i da ta pruga u praksi potvrđuje da je izgrađena po najvišim međunarodnim standardima.

- Prvu dionicu pruge su gradile kineske i ruske željeznice, nadzor nad izvođenjem projekta radili su stručnjaci njemačkih željeznica, imali smo i holandske stručnjake koji su takođe jednim dijelom obavljali nadzor nad realizacijom svih poslova. Sve ovo je bila najbolja garancija da je projekat i uspješno završen i da sve funkcioniše onako kako je i trebalo i kako je po planu - rekao je Stanisavljević za Euronews Srbija.

Prema njegovim riječima, za prvu dionicu Beograd-Novi Sad postoje sve međunarodne dozvole i međunarodni sertifikati - o bezbjednosti željezničkog saobraćaja i o upravljanju i kontroli željezničkog saobraćaja na brzoj pruzi.

Stanisavljević je precizirao da je to sve ono što je neophodno da brza pruga bude na najvišem evropskom i međunarodnom novu.

- Ista takva situacija je i na dijelu pruge od Novog Sada do Subotice. Ta pruga se intenzivno radi i do sada je položeno 20 kilometara kolosjeka za velike brzine, odnosno za brzine od 200 kilometara na sat. Osim toga, započela je izgradnja i ukupno će biti izgrađeno 58 novih objekata, vijadukta, podvožnjaka, nadvožnjaka, biće izgrađene tri nove željezničke stance - Vrbas Nova, Rumenka i Lovćenac. Sve ostale stanice biće rekonstruisane - rekao je on.

Najbitnije je, kaže da će, kao i na prvom dijelu pruge od Beograda do Novog Sada, i na dionici od Novog Sada do Subotice biti najviši nivo kontrole i upravljanja bezbjednosti željezničkim saobraćajem.

- Sve to će omogućiti ne samo bezbjedan saobraćaj na dionici i od Novog Sada do Subotice već i vrlo brzo putovanje vozova. Projektovanje vrijeme putovanja je 42 minuta, što znači da će krajem 2024. kada projekat bude završen i kada i ova dionica brze pruge od Novog Sada do Subotice bude izgrađena, vozovi od Beograda do Subotice putovati za nekih sat i 15, sat i 20 minuta - rekao je Stanisavljević.

On je naglasio da nije mijenjan budžet za realizaciju tog projekta, kao i da ako je i bilo nekih eventualnih probijanja budžeta, ona su bila minimalna.

- To se više svodilo na rješavanje određenih nepredviđenih situacija, ali generalno probijanja budžeta nije bilo, nije bilo zahtjeva za dodatna sredstva. Onako kako smo to prije nekoliko godina projektovali, tako se čitav projekat i u finansijskom i u građevinskom smislu realizuje - zaključio je Stanisavljević.

Nadogradnja željezničke linije Budimpešta-Beograd je projekat brze pruge od 350 km koji finansira prvenstveno kineska Eksim banka, koja doprinosi 85% ukupnih investicija projekta.