Crna Gora i robne rezerve - Ni prostora, ni robe, ni rezervi, samo prazna priča

Crna Gora od 2003. godine nema robne rezerve, a kada će ih opet imati i dalje je misterija jer akutelnoj Vladi, na čijem je čelu Dritan Abazović, taj posao nije među prioritetima.

Iako su se robne rezerve pominjale kao rješenje koje bi pomoglo u ublažavanju rasta cijena, one za sada postoje samo u planovima i strategijama, odnosno na papiru, a u Ministarstvu ekonomskog razvoja za Dan kažu da Crna Gora ne raspolaže dovoljnim brojem funkcionalnih objekata u državnom vlasništvu koji se mogu koristiti za potrebe formiranja, čuvanja i obnavljanja robnih rezervi, a da se kao alternativa nameće držanje robe u objektima koji se nalaze u privatnom vlasništvu.

Vlada, na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić, početkom 2022. godine odlučila je da pokrene postupak stvaranja robnih rezervi, ali su u tome prekinuti jer je Građanski pokret URA uskratio podršku tadašnjoj izvršnoj vlasti, osnovali su manjinsku vladu. Krivokapićeva vlada je najavljivala da u narednom periodu treba da razmotri model po kojem će država opet imati robne rezerve u slučaju rata, prirodnih katastrofa i drugih opasnosti, međutim, dolaskom nove izvršne vlasti ta priča je stavljena u drugi plan i u javnosti se ne pominje.

Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma je, kako su kazali, na osnovu vladinog zaključka angažovalo Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore da izradi Studiju opravdanosti formiranja robnih rezervi u Croj Gori. Cilj navedene studije je bio da odgovori na pitanje da li su robne rezerve koje su ukinute 2003. godine potrebne našem sistemu i ako jesu u kojoj formi ih je potrebno vratiti. Polazeći od definisanog projektnog zadatka za izradu Studije o opravdanosti formiranja robnih rezervi u Crnoj Gori, autori su uzeli u obzir sve relevantne ekonomske indikatore, institucionalne i infrastrukturne kapacitete, finansijske mogućnosti i potrebe Crne Gore. Na osnovu navedenog, autori studije predložili su odgovarajući model organizovanja i poslovanja Agencije za strateške rezerve Crne Gore.

- Vlada je u januaru ove godine usvojila informaciju o izrađenoj Studiji o potrebi formiranja robnih rezervi u Crnoj Gori sa predlogom za izradu dvije dodatne studije kojima će se razraditi sistem funkcionisanja Agencije za strateške rezerve Crne Gore (u smislu organizacione strukture Agencije, analize menadžmenta i detaljne procjene potrebnih kadrovskih kapaciteta) kao i analizirati detaljno skladišni kapaciteti za smještaj specifičnih vrsta roba, uključujući i analizu skladišnih kapaciteta u privatnom vlasništvu. Ove dvije studije će biti polazna osnova za izradu zakonske regulative i pratećih podzakonskih akata kojima će se stvoriti pravni osnov za formiranje Agencije. U toku su završne aktivnosti na pripremi poziva za izradu dvije navedene studije. Studija je pokazala da Crna Gora ne raspolaže dovoljnim brojem funkcionalnih objekata u državnom vlasništvu koji se mogu koristiti za potrebe formiranja, čuvanja i obnavljanja robnih rezervi, a da se kao alternativa nameće držanje robe u objektima koji se nalaze u privatnom vlasništvu. Preporuka je da se cjelokupne robne rezerve formiraju unutar granica Crne Gore. Rezerve bi se formirale primjenom kombinovanog metoda - navode u ministarstvu kojim rukovodi Goran Đurović.

Na osnovu sprovedene analize, a u skladu sa predlogom o osnivanju Agencije za strateške rezerve Crne Gore, dat je predlog institucionalizacije gdje bi se rad Agencije operacionalizovao kroz rad tri sektora, i to: Sektora za osnovne poljoprivredne i prehrambene proizvode (pšenica ili brašno, kukuruz, šećer, jestivo ulje, kuhinjska so, krompir, mlijeko, flaširana voda, mesne i riblje rezerve), Sektora za ljekove i sanitetski materijal i Sektora za naftu i naftne derivate.

Crna Gora nema robne rezerve od 2003. godine, kada su ukinute zakonom o interventnim nabavkama u vrijeme Vlade na čijem je čelu bio Milo Đukanović. Važeći Zakon o interventnim nabavkama iz 2003. godine zamijenio je Zakon o robnim rezervama iz 1992. kojim je bilo uređeno formiranje, obnavljanje i korišćenje robnih rezervi u Crnoj Gori, obezbjeđivanje i održavanje skladišnog prostora za smještaj i čuvanje robnih rezervi, poslovanje sa njima i njihovo finansiranje.

Podsjetimo da je iz bivše vlade ranije saopšteno da su moguće tri varijante za stvaranje robnih rezervi.

- Prvo rješenje bi se odnosilo na formiranje robnih rezervi u inostranstvu, dakle riječ je o eksternalizaciji ovog postupka. Osnovna prednost ovakvog pristupa ogleda se u činjenici da se ne bi morala osnovati institucija (pandan nekadašnjoj Direkciji za robne rezerve), odnosno angažovati ljudi i znatna sredstva za vršenje ove važne aktivnosti. Nedostatak ovakvog rješenja odnosi se na problem pravovremenog dopremanja i snabdijevanja tržišta Crne Gore u slučaju nepredviđenih okolnosti (zemljotres, pandemija, ratno stanje, i dr.) ukoliko se državne robne rezerve nalaze u inostranstvu. Osim toga, i ovakvo rješenje bi moglo biti skupo sa aspekta potrebe izdvajanja novčanih sredstava, što bi tek detaljna analiza mogla da pokaže - navedeno je tada iz Vlade.

Drugo rješenje bi u principu bilo ono kakvo je Crna Gora imala do 2003. godine, dakle robne rezerve koje bi se nabavljale unaprijed i zatim skladištile na lokacijama unutar same zemlje.

Treće rješenje bi se odnosilo na kombinaciju dva prethodna, pri čemu skladišta rezervi ne bi bila u samoj zemlji, ali bi se cijeli postupak vodio iz Crne Gore.