NavMenu

Vlada razmatra da stavi van primjene Zakon o interventnim nabavkama - U planu ponovno formiranje robnih rezervi

Izvor: Pobjeda Utorak, 23.03.2021. 14:05
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: travelview/shutterstock.com)Ilustracija
Vlada će razmotriti sve mogućnosti kako bi se formirale robne rezerve, saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva ekonomskog razvoja. Taj Vladin resor će u toku ove godine u saradnji sa drugim ministarstvima ponuditi Vladi elaborat o opravdanosti formiranja robnih rezervi. Crna Gora nema robne rezerve od 2003. godine kada su ukinute Zakonom o interventnim nabavkama. Iz Ministarstva ekonomskog razvoja navode da je tadašnja Vlada utvrdila da rezerve nijesu komercijalne i da ih treba ukinuti.

- Ministarstvo ekonomskog razvoja od samog početka rada, od decembra 2020. godine, razmatra kako da dosadašnji koncept interventnih nabavki zamijeni konceptom robnih rezervi – kazali su Pobjedi iz tog Vladinog resora.

Izmjena zakonodavstva

Iz Ministarstva navode da taj postupak zahtijeva izmjenu zakonodavstva.

- Mora se staviti van primjene Zakon o interventnim nabavkama i simultano donijeti odluka Vlade o formiranju robnih rezervi. Prethodno mora biti urađena swot analiza, a naročito u finansijskom dijelu osnivanja. Ministarstvo ekonomskog razvoja će u toku ove godine u saradnji sa drugim ministarstvima ponuditi Vladi dokument (elaborat) o opravdanosti formiranja robnih rezervi – rekli su iz Ministarstva.

Iz tog Vladinog resora podsjećaju da je Zakonom o interventnim nabavkama koji je donešen 25. decembra 2003. godine, uređen postupak obezbjeđenja kontinuiteta snabdijevanja tržišta Crne Gore pšenicom, osnovnim pšeničnim proizvodima, jestivim uljem, šećerom i drugim proizvodima koji su neophodni za zadovoljenje osnovnih potreba stanovništva u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu.

- Član 3 ovog Zakona propisuje da Vlada donosi plan interventnih nabavki u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu. Time je uveden koncept reagovanja na tržištu kada se ozbiljni poremećaj desi. Ovaj sistem je zasnovan na međusobnom informisanju između organa lokalne samouprave i Vlade - kazali su predstavnici Ministarstva.

Oni dodaju da opštine svake godine za narednu godinu dostavljaju spisak trgovaca (nosioca snabdijevanja) koji dobrovoljno prihvataju da u slučaju ozbiljnog poremećaja snabdijevaju stanovništvo.


- Prethodne godine se po prvi put, za 18 godina od kada je ovaj koncept na snazi, desio ozbiljan poremećaj na tržištu izazvan pandemijom novog virusa kovid 19. Praksa je pokazala da ovakav koncept interventnih nabavki nije efikasan - tvrde predstavnici Ministarstva ekonomskog razvoja.

Oni su pojasnili da je razlika između interventnih nabavki i robnih rezervi u tome što se u prvom konceptu primjenjuje nabavka poslije utvrđivanja ozbiljnog poremećaja na tržištu, dok se kod koncepta robnih rezervi preventivno stvaraju zalihe roba koje bi mogle biti potrebne na tržištu u slučaju ozbiljnog poremećaja.

Pandemija i robne rezerve


Odgovarajući na pitanje, da li se tokom pandemije osjetilo to što Crna Gora nema robne rezerve, te da li bi situacija na domaćem tržištu bila bolja da smo imali ih imali, predstavnici Ministarstva su naveli da ipak nije bilo posljedica zbog nepostojanja robnih rezervi.

- Nije bilo posljedica na tržištu, ali samo zahvaljujući spretnosti naših trgovaca. Nova 42. Vlada će razmotriti sve mogućnosti kako bi se ipak na neki način formirale robne rezerve upravo u pravcu sprječavanja eventualnih posljedica po ovom pitanju u budućnosti - istakli su iz Ministarstva.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja su podsjetili da je bivša Vlada 6. aprila prošle godine donijela odluku o proglašavanju postojanja ozbiljnih poremećaja na tržištu izazvanih epidemijom zarazne bolesti kovid 19.

- Konkretno, ozbiljan nedostatak ovog koncepta bez robnih rezervi jeste da se mora brzo i bez odlaganja utvrditi koja roba nedostaje i način njenog puštanja u promet po modelu JIT (just in time concept). U ovom slučaju se nedostatak osjetio zato što nije intervenisano pravovremeno, nadležni nijesu utvrdili nedostatak robe na tržištu i samim tim je nastala šteta po državni budžet nabavkom pojedinih roba koje sada nemaju kome da se isporuče. Da je Crna Gora imala spremne robne rezerve sistem bi bio neuporedivo efikasniji – tvrde predstavnici Ministarstva.

Iz Ministarstva kapitalnih investicija su Pobjedi nedavno saopštili da Vlada ima u planu formiranje strateških rezervi naftnih derivata koje će biti korišćeni u slučaju poremećaja na tržištu. Iz Ministarstva kapitalnih investicija nijesu precizirali kada bi Crna Gora mogla da dobije rezerve naftnih derivata, ni koliko će njihovo formiranje koštati.

- Nacrt zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima je već pripremljen i očekuje se da će biti usvojen u trećem kvartalu ove godine, nakon što dobijemo mišljenje Evropske komisije - kazali su nedavno Pobjedi iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Usvajanje tog zakonskog rješenja je preduslov za fomiranje rezervi naftnih derivata. Iz Ministarstva kapitalnih investicija su naveli da se po preuzetim obavezama u skladu sa poglavljem 15, Sporazuma o pridruživanju EU, Vlada obavezala da usvoji zakon o strateškim rezervama nafte i gasa do kraja 2023. godine. Iz tog resora je poručeno da je formiranje strateških rezervi naftnih derivata za sada jedini mehanizam kojim država može da utiče na poremećaje tržišta.

EU ne zahtjeva fomiranje robnih rezervi

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja podsjećaju da ne postoji izvor prava EU (regulative, direktive i sl.) koji zahtjeva formiranje ovakvih rezervi.

-Nije bilo sugestija od strane Evropske komisije u tom pravcu. Jedini izuzetak a vezan za zahtjeve EU je Direktiva 2009/119/EZ od 14. septembra 2009. o obavezi država članica da održavaju minimalne rezerve sirove nafte i/ili naftnih derivata – saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.

Države regiona i Evrope uglavnom zakupljuju skladišta


Predstavnici Ministarstva ekonomskog razvoja su na pitanje da li Crna Gora ima izgrađene skladišne kapacitete za robne rezerve, ili će ih eventualno graditi, saopštili da primjeri prakse zemalja u okruženju i evropskih zemalja pokazuju da se uglavnom vrši zakup skladišta, osim u slučaju kada je država imala skladišne kapacitete koji su služili i za druge namjene.

- Nije praksa da se za tu namjenu posebno grade skladišni kapaciteti nego se kroz ugovorni odnos sa kompanijama angažuju njihovi kapaciteti koji nijesu iskorišteni kroz privrednu djelatnost. Svakako ovaj aspekt će biti sastavni dio cjelokupne analize o potrebi uvođenja robnih rezervi - rekli su iz Ministarstva.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.