NavMenu

Plate u javnom sektoru veće nego kod privatnika

Izvor: Dan Utorak, 11.04.2023. 10:45
Komentari
Podeli
(Foto: Pixabay.com/fotoblend)
I dok su zarade u javnom sektoru bile manje ili na nivou prosječnih u državi, većina mladih je razmišljala da se "ubaci u neko ministarstvo", sada je, nakon nekoliko povećanja plata u javnom sektoru i zaključno sa poslednjim martovskim, javna uprava postala primamljivija nego privatni sektor. Razlog su veće zarade od prosječnih i veće zarade nego u mnogim privatnim firmama, sigurnost posla u državnoj upravi, zagarantovano plaćanje svih zakonom propisanih obaveza, slobodni vikendi, praznici...

Za većinu radnika posao u državnoj upravi je sada posao za poželjeti. Lani su kroz program reformi "Evropa sad" plate povećane svim radnicima, a u ovoj godini je Vlada povećala zarade u javnom sektoru. Radnicima iz privatnog sektora zarade u ovoj godini nijesu povećavane. Odnosno, privreda koja puni državni budžet nije dizala zarade svojim radnicima, a država je, faktički, na račun privrede, svojim zaposlenima podigla zarade za 20%, iako BDP nije porastao ni približno tom procentu. Inflacija jeste i to oko 17% i radnicima u javnom i u privatnom sektoru.

Dan je od Ministarstva finansija i Monstata tražio podatke o prosječnim platama u javnom sektoru, za koji se ranije navodilo da zapošljava oko 50.000 ljudi. U odgovoru na pitanja dobili su podatke koji se odnose na "državnu upravu i odbranu, obavezno socijalno osiguranje", koja, kako su kazali, broji skoro 23.000 zaposlenih.

Prema podacima Monstata, ova kategorija zaposlenih u javnoj upravi u 2021. godini primala je 603 eura, u 2022. godini 743 eura, na kraju 2022. godine 767 eura, u januaru ove 782 eura, dok je u februaru skočila na 855 eura. S obzirom na to da su i iz Ministarstva finansija poslali podatak iz ove kategorije, kada su tražili iznos prosječne plate u javnom sektoru, onda se može reći da je prosječna plata u javnom sektoru 855 eura. To je za 84 eura više u odnosu na prosječnu platu na nivou države u februaru.

- Traženi podaci koji se odnose na martovske zarade, shodno uvećanju neto plata u javnom sektoru, još uvijek nijesu dostupni - kazali su iz Ministarstva finansija.

S obzirom na to da će plate za mart porasti za još 1.000 zaposlenih u javnom sektoru, to će imati uticaja i na iznos prosječne plate u ovom sektoru i biće još veće od 855 EUR, koliko je prosječan iznos u februaru.

Na pitanje da li je dobro za ekonomiju da zarade u javnom sektoru budu veće od zarada u privatnom sektoru, koji dominantno i finansira plate državnih službenika, odgovorili su da je politika Vlade usmjerena na očuvanje životnog standarda ne samo zaposlenih u javnoj administraciji već i u prosvjeti, zdravstvu, socijalnoj zaštiti, koji su takođe imali niže zarade čak i od državnog prosjeka.

Upitani su i da li će zbog većih zarada u javnom sektoru doći do "poremećaja" na tržištu rada, odnosno do veće tražnje za državnim poslom. Kazali su da tradicionalno tržište rada karakteriše visoka potražnja za radnim mjestima u javnom sektoru, ali da je u poslednjih nekoliko godina primjetan veći rast novootvorenih radnih mjesta u privatnom sektoru.

- Primjera radi, prema zvaničnim podacima Monstata, broj zaposlenih u sektoru "Državna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje", od 2018. do 2022. godine porastao je za 5,4%, dok je ukupna zaposlenost, izuzimajući javnu administraciju, porasla čak 19,3%. Dakle, možemo doći do zaključka da je tokom posljednjih godina, u ambijentu nešto bržeg ekonomskog rasta, izuzev pada u kriznoj 2020. usljed koronavirusa, dominantni broj novostvorenih radnih mjesta kreirao upravo privatni sektor.

U Privrednoj komori (PKCG) smatraju da je povećanje zarada pozitivna vijest, ukoliko je došlo do povećanja zahvaljujući većoj produktivnosti neke ekonomije, primjene inovacija ili novih tehnoloških rješenja.

- To bi značilo ekonomski napredak odnosno rast i razvoj ekonomije jedne zemlje. U slučaju rasta zarada u Crnoj Gori ništa od navedenog nije bilo razlog značajnog povećanja zarada. Zbog toga, drastičan rast budžetske potrošnje, koji obuhvata i zarade, te značajno manji kapitalni budžet, razlog su za brigu o održivosti sistema javnih finansija. Gledano iz ugla privredne zajednice to izvjesno vodi u nove namete privredi, koja treba sve to da finansira - odnosno zaradi. Dokaz tome su i česte izmjene zakonskih propisa iz oblasti privrednog prava, te najave novih nameta uspješnim kompanijama- poručili su iz PKCG.

Oni smatraju da je nesporna potreba da administracija bude efikasnija.

- Pitanje je da li stepen efikasnosti zavisi od nivoa zarada ili od uvođenja novih servisa koje bi privreda imala, a koji su prepoznati kao primjeri dobre prakse u EU - kazali su iz PKCG.

Istakli su da je i prije povećanja zarada državni sektor bio primamljiviji za posao.

- Dijelom je za to zaslužan način razmišljanja u našem društvu, nasljedstvo jednog bivšeg sistema, (ne)sklonost građana da svoje kompetencije provjere na tržištu rada u privatnom sektoru, kao i često zlonamjerno i pogrešno plasirane teze koje prave negativnu percepciju javnosti o tome što znači baviti se biznisom. Kada svemu tome dodamo drastičan rast zarada u administraciji, te nove namete onima koji i te zarade stvaraju, onda se u srednjem i dugom roku mogu očekivati brojni problemi i poremećaji na tržištu rada - poručili su iz PKCG.


Budžet za zarade uvećan 70 miliona

Iz Ministarstva finansija navode i da je budžet za zarade za ovu godinu uvećan za 70 miliona.

- Na osnovu Predloga zakona o završnom računu budžeta za 2021. godinu, bruto zarade i doprinosi na teret poslodavca u toj godini iznosile su 540,5 mil EUR, a na osnovu preliminarnih podataka o izvršenju budžeta za 2022. godinu bruto zarade i doprinosi na teret poslodavca za 2022. godinu iznosili su 557,04 mil EUR. Zakonom o budžetu za 2023. godinu planirano je 627,3 miliona po ovom osnovu - naveli su iz ministarstva.


Povećana primanja za 23.000 zaposlenih

Iz Ministarstva finansija su precizirali da je u januaru došlo do povećanja zarada zaposlenima u Upravi policije (4.123 policijska službenika), Ustanovi učeničkog i studentskog standarda (16.000) i zaposlenima u ustanovama socijalnih djelatnosti (1.033 zaposlena) za 20 odsto.

- U februaru su povećane zarade zaposlenima na Univerzitetu Crne Gore za 20% - neakademskom kadru, za oko 670 zaposlenih, (dok je akademskom kadru od 1. jula 2022. godine izmjenom Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru zarada povećana za oko 50% - za 430 zaposlena). U martu je došlo do povećanja zarada za zaposlene u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (za oko 490 zaposlenih), Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva za 20% (63 zaposlena), za državne službenika i namještenika u državnom i lokalnom sektoru povećanje zarada za oko 25% i krajem mjeseca za zaposlene u ustanovama kulture za oko 25% (za oko 645 zaposlenih) za koje se čeka se objavljivanje u Službenom listu. U završnoj fazi su pregovori za zaposlene u Policijskoj akademiji i CANU - precizirali su iz Ministarstva finansija.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.