Plate u javnom sektoru veće nego kod privatnika
(Foto: Pixabay.com/fotoblend)
Za većinu radnika posao u državnoj upravi je sada posao za poželjeti. Lani su kroz program reformi "Evropa sad" plate povećane svim radnicima, a u ovoj godini je Vlada povećala zarade u javnom sektoru. Radnicima iz privatnog sektora zarade u ovoj godini nijesu povećavane. Odnosno, privreda koja puni državni budžet nije dizala zarade svojim radnicima, a država je, faktički, na račun privrede, svojim zaposlenima podigla zarade za 20%, iako BDP nije porastao ni približno tom procentu. Inflacija jeste i to oko 17% i radnicima u javnom i u privatnom sektoru.
Dan je od Ministarstva finansija i Monstata tražio podatke o prosječnim platama u javnom sektoru, za koji se ranije navodilo da zapošljava oko 50.000 ljudi. U odgovoru na pitanja dobili su podatke koji se odnose na "državnu upravu i odbranu, obavezno socijalno osiguranje", koja, kako su kazali, broji skoro 23.000 zaposlenih.
Prema podacima Monstata, ova kategorija zaposlenih u javnoj upravi u 2021. godini primala je 603 eura, u 2022. godini 743 eura, na kraju 2022. godine 767 eura, u januaru ove 782 eura, dok je u februaru skočila na 855 eura. S obzirom na to da su i iz Ministarstva finansija poslali podatak iz ove kategorije, kada su tražili iznos prosječne plate u javnom sektoru, onda se može reći da je prosječna plata u javnom sektoru 855 eura. To je za 84 eura više u odnosu na prosječnu platu na nivou države u februaru.
- Traženi podaci koji se odnose na martovske zarade, shodno uvećanju neto plata u javnom sektoru, još uvijek nijesu dostupni - kazali su iz Ministarstva finansija.
S obzirom na to da će plate za mart porasti za još 1.000 zaposlenih u javnom sektoru, to će imati uticaja i na iznos prosječne plate u ovom sektoru i biće još veće od 855 EUR, koliko je prosječan iznos u februaru.
Na pitanje da li je dobro za ekonomiju da zarade u javnom sektoru budu veće od zarada u privatnom sektoru, koji dominantno i finansira plate državnih službenika, odgovorili su da je politika Vlade usmjerena na očuvanje životnog standarda ne samo zaposlenih u javnoj administraciji već i u prosvjeti, zdravstvu, socijalnoj zaštiti, koji su takođe imali niže zarade čak i od državnog prosjeka.
Upitani su i da li će zbog većih zarada u javnom sektoru doći do "poremećaja" na tržištu rada, odnosno do veće tražnje za državnim poslom. Kazali su da tradicionalno tržište rada karakteriše visoka potražnja za radnim mjestima u javnom sektoru, ali da je u poslednjih nekoliko godina primjetan veći rast novootvorenih radnih mjesta u privatnom sektoru.
- Primjera radi, prema zvaničnim podacima Monstata, broj zaposlenih u sektoru "Državna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje", od 2018. do 2022. godine porastao je za 5,4%, dok je ukupna zaposlenost, izuzimajući javnu administraciju, porasla čak 19,3%. Dakle, možemo doći do zaključka da je tokom posljednjih godina, u ambijentu nešto bržeg ekonomskog rasta, izuzev pada u kriznoj 2020. usljed koronavirusa, dominantni broj novostvorenih radnih mjesta kreirao upravo privatni sektor.
U Privrednoj komori (PKCG) smatraju da je povećanje zarada pozitivna vijest, ukoliko je došlo do povećanja zahvaljujući većoj produktivnosti neke ekonomije, primjene inovacija ili novih tehnoloških rješenja.
- To bi značilo ekonomski napredak odnosno rast i razvoj ekonomije jedne zemlje. U slučaju rasta zarada u Crnoj Gori ništa od navedenog nije bilo razlog značajnog povećanja zarada. Zbog toga, drastičan rast budžetske potrošnje, koji obuhvata i zarade, te značajno manji kapitalni budžet, razlog su za brigu o održivosti sistema javnih finansija. Gledano iz ugla privredne zajednice to izvjesno vodi u nove namete privredi, koja treba sve to da finansira - odnosno zaradi. Dokaz tome su i česte izmjene zakonskih propisa iz oblasti privrednog prava, te najave novih nameta uspješnim kompanijama- poručili su iz PKCG.
Oni smatraju da je nesporna potreba da administracija bude efikasnija.
- Pitanje je da li stepen efikasnosti zavisi od nivoa zarada ili od uvođenja novih servisa koje bi privreda imala, a koji su prepoznati kao primjeri dobre prakse u EU - kazali su iz PKCG.
Istakli su da je i prije povećanja zarada državni sektor bio primamljiviji za posao.
- Dijelom je za to zaslužan način razmišljanja u našem društvu, nasljedstvo jednog bivšeg sistema, (ne)sklonost građana da svoje kompetencije provjere na tržištu rada u privatnom sektoru, kao i često zlonamjerno i pogrešno plasirane teze koje prave negativnu percepciju javnosti o tome što znači baviti se biznisom. Kada svemu tome dodamo drastičan rast zarada u administraciji, te nove namete onima koji i te zarade stvaraju, onda se u srednjem i dugom roku mogu očekivati brojni problemi i poremećaji na tržištu rada - poručili su iz PKCG.
Budžet za zarade uvećan 70 miliona
Iz Ministarstva finansija navode i da je budžet za zarade za ovu godinu uvećan za 70 miliona.
- Na osnovu Predloga zakona o završnom računu budžeta za 2021. godinu, bruto zarade i doprinosi na teret poslodavca u toj godini iznosile su 540,5 mil EUR, a na osnovu preliminarnih podataka o izvršenju budžeta za 2022. godinu bruto zarade i doprinosi na teret poslodavca za 2022. godinu iznosili su 557,04 mil EUR. Zakonom o budžetu za 2023. godinu planirano je 627,3 miliona po ovom osnovu - naveli su iz ministarstva.
Povećana primanja za 23.000 zaposlenih
Iz Ministarstva finansija su precizirali da je u januaru došlo do povećanja zarada zaposlenima u Upravi policije (4.123 policijska službenika), Ustanovi učeničkog i studentskog standarda (16.000) i zaposlenima u ustanovama socijalnih djelatnosti (1.033 zaposlena) za 20 odsto.
- U februaru su povećane zarade zaposlenima na Univerzitetu Crne Gore za 20% - neakademskom kadru, za oko 670 zaposlenih, (dok je akademskom kadru od 1. jula 2022. godine izmjenom Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru zarada povećana za oko 50% - za 430 zaposlena). U martu je došlo do povećanja zarada za zaposlene u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (za oko 490 zaposlenih), Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva za 20% (63 zaposlena), za državne službenika i namještenika u državnom i lokalnom sektoru povećanje zarada za oko 25% i krajem mjeseca za zaposlene u ustanovama kulture za oko 25% (za oko 645 zaposlenih) za koje se čeka se objavljivanje u Službenom listu. U završnoj fazi su pregovori za zaposlene u Policijskoj akademiji i CANU - precizirali su iz Ministarstva finansija.
Firme:
Vlada Crne Gore
Ministarstvo finansija Crne Gore
Monstat Zavod za statistiku Crna Gora Podgorica
Privredna komora Crne Gore
Univerzitet Crne Gore Podgorica
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Podgorica
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Podgorica
POLICIJSKA AKADEMIJA Danilovgrad
Crnogorska akademija nauka i umjetnosti Podgorica
Tagovi:
Policijska akademija
CANU
Uprava policije
plate u javnom sektoru
zarade u javnom sektoru
povećanje plata u javnom sektoru
plate u privatnom sektoru
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora