NavMenu

NALED: Građani Srbije prošle godine potrošili 7,5 mlrd EUR na nekretnine, od toga trećinu na neuknjižene

Izvor: eKapija Četvrtak, 04.05.2023. 16:40
Komentari
Podeli
(Foto: mosher/shutterstock.com)
Iako su tokom prošle godine građani i firme izdvojili rekordnih 7,5 mlrd EUR za kupovinu nekretnina, čak trećina te sume potrošena je na neuknjižene stanove, kuće i druge objekte. Promet nekretnina koje nisu evidentirane u katastru velika je crna tačka imovinsko-pravnih odnosa nad nepokretnostima u Srbiji, ali ne i jedina, jer pravnu nesigurnost stvaraju i druge procedure u ovoj oblasti.

Neriješena pitanja vlasništva, nelegalna gradnja i dugotrajni i skupi administrativni postupci, koče veliki broj ulaganja u Srbiji. Zato će NALED, uz podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj (Sida), u naredna tri mjeseca pripremiti sveobuhvatnu studiju sa predlogom rješenja za unapređenje procedure upisa u katastar, legalizacije, evidentiranja javne svojine, restitucije, eksproprijacije, komasacije, konverzije i drugih postupaka.

- U katastru nepokretnosti upisano je 4,9 miliona objekata, ali gotovo identičan broj nije evidentiran. Među njima je više od 2,7 miliona nekretnina koje ispunjavaju uslove da budu upisane, ali njihovi vlasnici to nisu uradili ili ne žele, dok je dva miliona nelegalnih objekata van evidencije katastra koji prvo moraju da budu ozakonjeni. Rješenje za obje grupe je jednostavnija i digitalizovana procedura, sa manje dokumentacije i nižim troškovima. Veliko opterećenje za dalje investiranje u nekretnine su i neriješeni zahtjevi u katastru koji su podnijeti na osnovu nepotpune dokumentacije, isprava koje nisu sprovodive za upis ili zaostalih zahtjeva za upis prava na nepokretnostima podnijetih prije 2018. godine. Imajući u vidu evidentni nedostatak kadrovskih kapaciteta u Republičkom geodetskom zavodu potrebno je omogućiti predstavnicima zainteresovanih pravosudnih profesija prije svega javnim bilježnicima, ali i javnim izvršiteljima i advokatima da daju svoj doprinos i pomognu službama katastra u rješavanju zaostalih predmeta - kaže Jasmina Radovanović, šefica Jedinice za imovinu i investicije u NALED-u.


Prema njenim riječima, studija ima ambiciozan cilj, da ponudi rješenja za konačnu i uspješnu tranziciju imovinskih odnosa nad nepokretnostima u Srbiji, iz društvene u privatnu svojinu. To podrazumijeva izmjene postojećih i donošenje novih zakona, kao i eliminisanje instituta koji komplikuju režim prometa jer pripadaju starim vremenima, među kojima su pravo korišćenja nepokretnosti, državina i sl.

U izradi studije učestvuje tim profesora, pravnika i advokata, eksperata za ovu oblast, a osmišljavanju kvalitetnih predloga doprinijeće i predstavnici privrede i resornih institucija - ministarstava građevinarstva, finansija i pravde, Republičkog geodetskog zavoda, Javnobilježničke komore, Direkcije za imovinu, Uprave za poljoprivredno zemljište i dr. Nedavno je održan i prvi sastanak ove grupe, navodi se u biltenu Naleda.

Dodaje se da je na skupu pozdravljena odluka države da ukine naknadu za konverziju prava korišćenja u pravo svojine, ali da je istaknuto da treba sagledati sve situacije u praksi i ponuditi rješenje kako da se procedura efikasno primjenjuje.

U domenu restitucije konstatovano je da je ovaj proces potrebno završiti u što kraćem roku na način da javne finansije taj teret mogu da podnesu, ali da stari vlasnici dobiju u doglednom roku adekvatno obeštećenje ili u realnoj supstituciji nepokretnosti iste vrijednosti ukoliko tražena ne može da se vrati ili u materijalnom obeštećenju koje je u pristojnoj srazmjeri sa vrijednošću oduzete imovine.

Veliki segment sveobuhvatne studije biće posvećen i redefinisanju poreske politike na nekretninama. Na skupu je ocijenjeno da Srbija nedovoljno efikasno naplaćuje poreze u ovoj oblasti i da je zato u toj zemlji veoma povoljno uložiti novac u nepokretnosti zbog čega su poznati kao "narod koji štedi u ciglama", a nerijetko ta imovina postaje "mrtvi kapital" jer se ne koristi za stvaranje nove vrijednosti. Poreska politika je osmišljena neproporcionalno u odnosu na bogatstvo oporezovanog lica, pa se porez na imovinu plaća na pravo svojine na nepokretnostima, a ne i na ekonomsku snagu obveznika usljed činjenice da ovaj porez ne dozvoljava da se od osnovice oduzmu troškovi zaduživanja povezani sa sticanjem nepokretnosti.

- I na kraju, posebno neefikasna je naplata poreza od davanja nepokretnosti u zakup. Procjena je da je između 150.000 i 200.000 stanova i drugih objekata u zakupu, ali su naplaćeni poreski prihodi mali prije svega jer se zakupnine plaćaju u gotovini što je za poreske organe veoma teško da otkriju - stoji u biltenu.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.