Izvještaj Svjetske banke: Inflacija u BiH počela popuštati

Rast ekonomija Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije premašio je nivoe zabilježene prije izbijanja pandemije uprkos posljedicama ruske invazije na Ukrajinu, višim cijenama energenata i hrane.

Svjetska banka je objavila svoj posljednji redovni ekonomski izvještaj za Zapadni Balkan u kojem se navode da su izgledi ovog dijela Balkana i dalje nepovoljni i da se očekuje usporavanje rasta BDP-a na 2,6% u 2023, čemu će prvenstveno doprinijeti privatna potrošnja, izvoz i, u pojedinim zemljama, javne investicije.

Region se sada suočava sa izazovima ponovnog stvaranja rezervi u cilju pripreme za buduće šokove, kao i sprovođenja reformi na strani ponude kako bi se postavili temelji za održiviji i zeleniji rast, kaže se u izvještaju.

- Zapadni Balkan je pokazao izuzetnu otpornost uprkos značajnoj ekonomskoj turbulenciji - rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.

- Da bi se i dalje uspješno nosile sa olujom koju izazivaju višestruki ekonomski šokovi, zemlje ovog regiona mogu da ostvare značajne rezultate sprovodeći reforme kojima se povećava produktivnost u srednjem roku, kao što je ubrzavanje regionalnih integracija, unapređenje tržišne konkurencije, privlačenje kvalitetnijih investicija i otklanjanje prepreka koje ograničavaju učešće u radnoj snazi, posebno među ženama - dodala je ona.

U Bosni i Hercegovini se u 2023. očekuje usporavanje rasta realnog BDP-a na 2,5%, kako se rast privatne potrošnje bude prepolovio zbog smanjenja realno raspoloživog prihoda i kako se deficit izvoza bude dalje povećavao zbog malog rasta glavnih izvoznih tržišta BiH u EU.

U međuvremenu, inflatorni pritisak je krajem 2022. počeo popuštati, a i u 2023. se očekuje nastavak tog trenda. Ipak, projicira se da će inflacija u 2023. ostati na oko 5%, što je znatno iznad nivoa prije pandemije.

Inflacija je na Zapadnom Balkanu u 2022. zabilježila najviši nivo u prethodne dvije decenije, a pritisci na cijene ostali su povišeni i početkom 2023, navodi se u izvještaju. U većini zemalja Zapadnog Balkana, inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena dostigla je vrhunac krajem 2022, i to pod uticajem rasta cijena energenata i hrane, a sada pokazuje znake smirivanja kako eksterni pokretači postaju sve manje izraženi usljed usporavanja globalnog ekonomskog rasta. Pa ipak, inflatorni pritisci i dalje su duboko ukorjenjeni, što zahtjeva dodatno pooštravanje monetarne politike.

- Najsiromašnija domaćinstva troše daleko veći procenat svojih prihoda na energiju i hranu, a to su upravo dvije stavke potrošačke korpe čije su cijene najviše porasle - rekla je Sanja Madžarević-Šujster, viši ekonomista Svjetske banke i jedan od glavnih autora izvještaja.

- To znači da je povećanje stvarnih troškova života sa kojim se suočavaju siromašniji građani zemalja Zapadnog Balkana mnogo veće nego što bi se moglo zaključiti iz zvaničnih podataka o inflaciji mjerenoj kretanjem potrošačkih cijena. Pri definisanju đelotvornih politika kojima će se zaštititi manje imućni građani i podstaći ekonomski rast bitno je uzeti u obzir promjenljivost stopa inflacije za različite vrste domaćinstava.

Uprkos rastu zaposlenosti, tempo otvaranja novih radnih mjesta usporio se u drugoj polovini 2022. širom čitavog Zapadnog Balkana, navodi se u izvještaju. Zaposlenost je najviše opala u sektorima poljoprivrede i javne uprave, ali je usporavanje zabilježeno i u industriji i sektoru usluga. Stopa zaposlenosti dostigla je u septembru 2022. historijski najvišu vrijednost od 47%, nakon čega je počela da opada.

Srednjoročni izgledi za Zapadni Balkan i dalje su pozitivni, iako su potrebne reforme za ubrzanje zelene tranzicije i otklanjanje ključnih strukturnih izazova.

- Trenutna energetska kriza naglasila je potrebu ubrzanja zelene tranzicije širom Evrope, pa tako i na Zapadnom Balkanu - rekao je Richard Record, viši ekonomista Svjetske banke i jedan od glavnih autora izvještaja.

- Ključna polazna tačka je ubrzanje prelaska na utvrđivanje cijena emisija gasova sa efektom staklene bašte i povećanje obima primjene fiskalnih mjera namjenjenih zaštiti životne sredine kojima se građani i privreda podstiču da smanje svoj ugljenični intenzitet - izjavio je Record.

Jedna oblast u kojoj ulaganja mogu ostvariti značajne ekonomske rezultate na Zapadnom Balkanu jeste energetska efikasnost, dodaje se u izvještaju. Čak i samo umjereno povećanje energetske efikasnosti privrede dovelo bi do velikih ušteda u emisijama gasova sa efektom staklene bašte nastalih proizvodnjom energije, povećalo dobit preduzeća, imalo značajne pozitivne efekte po društvo i pomoglo da se potrošači zaštite od budućih šokova koje može izazvati rast cijena električne energije i gasa.