Tri svjetske farmaceutske kompanije napustile BiH - Zašto odlaze i pijemo li sigurne lijekove?

Bosnu i Hercegovinu, ali i regiju posljednjih su godina napustile neke od najvećih svjetskih farmaceutskih kompanija. Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva tvrde kako je to rezultat isključivo njihovih procjena.

- Svjetske kompanije kao što su Glaxo, Sanofi, AstraZeneca jesu mijenjale politiku svog poslovanja i prisutnosti na tržištima naše regije u posljednjoj deceniji. Navedeno se ne odnosi isključivo na bh. tržište, već na tržište zemalja jugoistočne Europe - navela je u odgovoru Večernjaku voditeljka Odjela za informisanje o lijekovima Tijana Spasojević Došen odgovarajući na upit što je razlog njihova napuštanja tržišta Bosne i Hercegovine.

Dodala je kako to neće utjecati na kvalitet snabdijevanja tržišta ljekovima.

- Pacijenti zbog navedenog nisu ugroženi jer naše tržište raspolaže, za sada, dovoljnom količinom medikamenata, a značajan doprinos u tome pripada domaćoj farmaceutskoj industriji - navela je ona.

Voditeljka Odjela za informiranje Agencije za lijekove i medicinska sredstva na upit jesu li sigurni ljekovi zamjene koje koriste građani, odgovorila je kako se radi o medikamentima posve zadovoljavajućeg nivoa.

- Generici koje je odobrila naša agencija zadovoljavaju evropske standarde za kvalitet, učinkovitost i sigurnost, te prolaze istu ocjenu i provjeru kod naše agencije, kao i originalni ljekovi - navela ja Spasojević Došen.

Bosna i Hercegovina je malo tržište, a unutar zemlje, uprkos postojanju jedinstvene Agencije za ljekove, velike farmaceutske kompanije moraju se brinuti oko pakovanja, ovisno u kojem entitetu prodaju medikamente.

No, prije toga, za uvođenje bilo kojega lijeka na tržište potrebno je da prođe najmanje jednogodišnju proceduru koju sprovode nadležne laboratorije u BiH koje imaju potrebne stručne referencije. No, takvo što je suvišno, osim tek stalnih provjera ljekova koji se uvoze kako bi se potvrdila njihova kakvoća.

Naime, vodeći se primjerom susjednih zemalja, kao što je, na primjer, Crna Gora, koja automatski priznaje i uvodi na tržište medikamente za koje je odobrenje dala Evropska medicinska agencija (EMA), tako bi i za kupce iz BiH bio jednostavniji protočnok, posebno ljekova nove generacije.

Takvo što i posve sigurno pozdravile bi velike farmaceutske kompanije koje se ne žele zamarati složenim procedurama, koje su u suštini nepotrebne. Uz Crnu Goru, takvu praksu ima još nekoliko zemalja koje nisu članice Evropske unije, te na taj način olakšavaju procedure. Pomalo je i čudno da lijekove za koje su odobrenje dali EMA, američki FDA ili pak švajcarske ili japanske agencije koje proizvode najviše ljekova, preispituju laboratorije u BiH.

Dodatne probleme velikim stranim farmaceutskim kompanijama predstavljaju i potezi domaćih vlasti koje ih skidaju s popisa esencijalnih ljekova zamjenjujući ih drugim, generičkim ljekovima.

Iako nisu skinuti ljekovi koji se koriste kod najtežih bolesnika, u posljednje je vrijeme sve učestalija nestašica citostatika potrebnih za liječenje onkoloških pacijenata.

U međuvremenu su politikantski započele međusobne optužbe tko je za to krivac kako bi se prikrile druge afere koje takođe potresaju BiH.

Iz Zavoda za osiguranje i reosiguranje FBiH potvrdili su, pozivajući se na obavijest Agencije za ljekove i medicinska sredstva BiH, kako će zbog poremećaja na tržištu Zavod do normalizacije opskrbe vršiti refundiranje troškova nabave lijekova.

Nije ovo novost samo za BiH jer gotovo svakodnevno prilikom posjeta apotekama može se čuti odgovor "nema".

Situacija posebno zabrinjava kad na tržištu nedostaje generičkih ljekova, koji su temelj zdravstvenog sistema. Oni se troše najviše, a još uvijek su najjeftiniji. Čak i uprkos tome što je i u farmaceutskoj industriji došlo do rasta cijena. Posebno su "problematični" antibiotici, za čiju je proizvodnju potrebna velika količina energije. Posljednjih dana i u mostarskim apotekama nedostajalo je sirupa antibiotika za djecu.