Naučnici tvrde da su otkrili način ishrane koji produžava životni vijek do 20 godina

Naučnici tvrde da su pronašli način ishrane za dugovječnost.

Prema studiji, objavljenoj u naučnom časopisu Cell, tim sastavljen od stručnjaka iz različitih američkih instituta i univerziteta analizirao je više decenija mnoštvo istraživanja raznih prehrambenih procedura, poput ograničavanja unosa kalorija i stavljanja težišta na određene nutrijente i prikupljenih podataka o zdravstvenoj koristi upotrebom u ishrani različitih grupa namirnica. Tim je takođe koristio dostupne podatke prikupljene u populacijama koje žive u područjima poznatim po dugovječnosti širom svijeta.

Jedan od autora studije, Valter Longo sa Univerziteta Južne Kalifornije u Los Anđelesu, za New Scientist je rekao: "Studija bi mogla da dovede do promjene očekivanog životnog vijeka za od 15 do 20 godina više".

Zajednički imenitelj za zdravu dugovječnost predstavljen u analizi temelji se na načelima ishrane koja podrazumijevaju:

- Da se u organizam unosi taman toliko kalorija da se održi vitka linija,

- Da hrana bude uglavnom biljnog porijekla, što je potkrijepljeno primjerom da su proizvodi životinjskog porekla predstavljali oko 1% tradicionalne ishrane kod stanovništva Okinave sa rekordnom dugovječnošću,

- Da treba uvesti dnevni interval koji će ograničavati kada se može jesti, a kada ne,

- Da treba uvesti nekoliko ciklusa posta svake godine.

Naučna istraživanja već godinama "uporno" pokazuju da smanjenje unosa kalorija pozitivno djeluje na dugovječnost.

Procjenjuje se da zbog unosa prevelikih količina kalorija i pogrešnih vrsta hranljivih sastojaka svake godine u svijetu umire oko 11 miliona ljudi. Višak kalorija neizbježno vodi do gojaznosti i njenih posljedica - kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i raka.

Tipična ishrana bogata je šećerima, rafiniranim skrobom i zasićenim masnoćama, a siromašna je integralnom hranom, što dodatno šteti jer ometa metabolizam. To, između ostalog, podrazumijeva prekomjerno oslobađanje insulina, hormona koji drži pod kontrolom nivoe šećera u krvi i ima direktan uticaj na starenje.

Plan ishrane koju u analizi iz 2022. godine preporučuje tim stručnjaka može se raščlaniti u plan koji obuhvata mjere za održavanje zdravog nivoa šećera u krvi i isključivanje centralnog tjelesnog sistema za starenje.

- Treba ograničiti unos kalorija kako bi se indeks tjelesne mase (ITM) održao na 22 do 23 za muškarce i na 21 do 22 za žene.

- Ishrana bi trebalo da se sastoji uglavnom od cijelog zrna žitarica, mahunarki i orašastih plodova.

- Unos mesa trebalo bi ograničiti da bi se smanjila pretjerana izloženost aminokiselini poznatoj kao metionin, ali bi trebalo uključiti ribu.

- Nerafinisani složeni ugljeni hidrati trebalo bi da čine od 45 do 60% kalorija, 10 do 15% proteina da su biljnog porijekla, baš kao i 25 do 35% masti.

- Večera najmanje tri sata prije spavanja, nakon čega treba da uslijedi razdoblje gladovanja od oko 12 sati.

- Pet dana u mjesecu, trebalo bi da se uvede dijeta sliča postu, koja se zasniva na biljnoj ishrani s niskim udjelom šećera, ugljenih hidata i kalorija, ali s visokim udjelom masti. Takva dijeta trebalo bi da se sprovodi svaka dva do tri mjeseca.

- Alkohol umjeren - ne preporučuje se više od pet jedinica nedeljno. Jedna jedinica alkohola je 10 mililitara čistog alkohola, oko 25 mililitara votke, oko 100 mililitara crnog vina i oko 250 mililitara piva (zavisno od udjela alkohola u tim pićima).

Istraživači upozoravaju da ishrana za dugovječnost treba da bude osmišljena tako da se izbjegne pothranjenost, naročito u populaciji starijoj od 65 godina, da bi se spriječila slabost i bolesti koje mogu da rezultuju smanjenjem koštane ili mišićne mase ili niskim brojem krvnih ćelija.

Decenijama su dijete sa niskim sadržajem masti usvajane u javnosti, medicinski opravdane, preporučivane za borbu protiv gojaznosti.

Međutim, iako se potrošnja masti u Americi smanjila, gojaznost je nastavila da raste ukazujući na povećanje ukupnog unosa kalorija i savremeni način ishrane. Zapravo, kada je 7.447 učesnika sa visokim rizikom od kardiovaskularnih bolesti preorijentisano na Mediteransku ishranu, dopunjenu zdravim mastima: ekstra devičanskim maslinovim uljem, ili mješavinom orašastih plodova, rizik od kardiovaskularnih oboljenja bio je oko 30% manji u poređenju sa grupom koja je preporučila ishranu sa niskim sadržajem masti.