Kalifornija u (ne)mogućoj misiji da dekarbonizuje industriju brodskog transporta robe - Može li brod da ide na solarne panele i baterije?

Krajem prošlog mjeseca, članovi gradskog vijeća Long Beach u Kaliforniji donijeli su rezoluciju po kojoj će do 2030. godine industrija brodskog prevoza robe dostići ambiciozni cilj od nula emisija. Ovaj potez dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što je slična deklaracija usvojena u Los Anđelesu koji je najveća američka luka u koju godišnje pristiže više od 275 miliona tona namještaja, auto dijelova, odjeće, hrane i druge robe.

Kako su rekli zvaničnici, velike kompanije za prevoz robe moraju predvoditi put do čistije budućnosti. Ali, koliko je to zaista moguće? Stručnjaci kažu da je riječ o trenutno nemogućoj misiji. Da bi ona bila uspješna, neophodan je tehnološki napredak i investicije u alternativna goriva. Neka rješenja već postoje, ali moraju biti unaprijeđena da bi imala pravi efekat.

U svakom trenutku više od 50.000 brodova krstari svjetskim okeanima i iz luke u luku prevozi 90% od ukupne količine robe kojom se trguje. Svi brodovi idu na fosilna goriva, a procjenjuje se da je ova industrija odgovorna za skoro 3% emisija gasova staklene bašte.

Ima li alternative za fosilna goriva? Tehnologije koje su zaživjele u drugim sektorima ovde je teško primijeniti. Baterije su preteške da bi omogućile plovidbu, solarni paneli na samim brodovima zauzimaju suviše mjesta, dok nuklearna energija izaziva ekološke i bezbjednosne dileme. Neke kompanije planiraju da koriste biogoriva, proizvedena iz algi, biljaka, životinjskih masti, ali stručnjaci ne očekuju da će ovo zaživjeti u ozbiljnijem obimu zbog visoke potražnje iz drugih industrija.

Da li je rješenje u zelenom hidrogenu?

Dva prihvatljiva kandidata su zeleni hidrogen i zeleni amonijak. Oba mogu biti proizvedena sa čistom energijom, bez emisije gasova staklene bašte. Ali, i dalje smo daleko od ovih tehnologija. Zeleni hidrogen je i dalje preskupa tehnologija za količinu koja je potrebna za brodove. Zeleni amonijak je dostupniji jer se amonijak koristi kao đubrivo u poljoprivredi, ali da bi se dobio zeleni amonijak, potreban je zeleni hidrogen.

Takođe, da bi brodovi išli na zelenija goriva, moraju biti drugačije napravljeni. Na Univerzitetu u Mičigenu istraživači se i dalje suočavaju sa brojnim pitanjima koja se tiču dizajna i bezbjednosti, poput toga kako najbolje na brod smjestiti alternativna goriva koja su manje gustine od nafte i gasa ili kako bezbijedno čuvati amonijak koji može ispustiti toksičan azotni oksid.

Uz poboljšanje tehnologije, neophodna je i zajednička akcija. Stručnjaci pozivaju Međunarodnu pomorsku organizaciju (IMO) da uspostavi obavezujuće kriterijume za cijelu industriju. Trenutni cilj je neobavezujući i iznosi 50% smanjenja emisija do 2050. godine.

Naučnici se slažu da uz odgovarajuću infrastrukturu i podsticaje za zelena goriva nije nemoguće dostići nula emisija do kraja decenije na kraćim rutama, ali da će dekarbonizacija prekookeanskih isporuka, ipak, morati da sačeka.

M. D.

Međunarodna pomorska organizacija

Kalifornija

Los Anđeles

Long Beach

brodski transport robe

zeleni hidrogen

zeleni amonijak

dekarbonizacija

fosilna goriva

gasovi staklene bašte

alternativna goriva

biogoriva

goriva od algi

zelena goriva

prekookeanske isporuke