Ponavlja se rast izdataka, ni riječi o racionalizaciji

Predlog budžeta za narednu godinu donosi rast tekućeg od deset odsto, što se ponavlja svake godine, ovog puta bez riječi o racionalizaciji, smanjenju izdataka i mjerama za smanjenje diskrecionih troškova, smatra istraživač javnih politika u Institutu alternativa Marko Sošić.

On je Vijestima rekao da se i ovog puta ponavlja rast izdataka kao što su ugovori o djelu i to 11%, konsultantskih usluga pet odsto, službenih putovanja sedam odsto i značajan rast svih stavki sa predznakom "ostalo", kao i da stabilno raste i renta, pa će država naredne godine platiti 12 miliona za zakup objekata za rad državnih organa, a da još nema registra državne imovine.

- Vlada u izradi Predloga budžeta nije u potpunosti poštovala obavezujuće smjernice koje je usvojila u julu i za mnoge od ključnih pozicija one su značajno prekoračene. Tekući izdaci, zarade, socijalna davanja, transferi svi su premašeni u omjeru od 100 do 50 miliona, a obavezujući limiti gotovo svih institucija su prekoračeni - kazao je Sošić.

On smatra da ukoliko se budžetski planovi tako značajno mijenjaju u roku od tri mjeseca između smjernica i predloga budžeta, to loše govori o sposobnosti dugoročnog fiskalnog planiranja države.

Budžet je za bruto zarade zaposlenih planiran na nivou od 627 miliona, što je za preko 100 miliona više nego prošle godine.

- Prema zvaničnoj projekciji Ministarstva finansija iz jula, ta stavka ni 2025. nije trebalo da dođe ni blizu do te sume, pa nije jasno kako se ovako krupna promjena plana desila i kako se uklapa u opštu fiskalnu stabilnost države. Bojim se i da će 600 miliona biti malo za zarade, ako imamo u vidu poslaničku praksu izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru i "ispravljanja nepravdi" za pojedine kategorije zaposlenih - rekao je Sošić.

On je dodao da je taj zakon mijenjan već deset puta od 2016. godine, a trenutno je u skupštinskoj proceduri još nekoliko izmjena i dopuna koje su predložili poslanici, a Vlada nije, iako je to bilo planirano za ovu godinu, predložila svoje sistemsko rješenje novog zakona.

Vlada, kako je kazao, mora da saopšti koliko će, od planiranih 40 miliona tekuće budžetske rezerve, biti opredijeljeno užem kabinetu i Vladinoj komisiji da dijeli pojedincima i preduzećima.

- Taj iznos je do sada utvrđivan zaključcima Vlade u toku godine - ove godine, dvije vlade i dva seta odvojenih zaključaka sa milionskim iznosima - ali bi bilo važno da odustanemo od te loše prakse, a i da poslanici znaju koliko novca odobravaju Vladi da troši u te svrhe - saopštio je Sošić.

On navodi da se, prema njihovoj analizi izvještaja o sprovođenju kapitalnog budžeta, u toku ove godine makar nešto uradilo na tačno 90 projekata, od preko 300 koliko ih je u kapitalnom budžetu.

- To je potvrdilo naše kritike da je program Crna Gora odmah bio pogrešan i neodgovoran. Stoga je dobra odluka da se ove godine predloži 11 novih kapitalnih projekata, ali je neophodno i da se sprovedu reforme kapitalnog budžetiranja i načina na koji biramo i sprovodimo projekte - kaza je Sošić.

On je dodao i da ne vidi napredak u programskom budžetu.

- I u ovom predlogu vidimo istu nepotpunu strukturu slabo definisanih indikatora, koji nikome ne govore mnogo o tome šta će tim budžetom biti ostvareno. U treću godinu sprovođenja programskog budžeta ulazimo bez ijednog izvještaja o njegovom sprovođenju. Sa druge strane, obrazloženje budžeta s aspekta ekonomske i organizacione klasifikacije jeste bolje i detaljnije nego prije i to treba pohvaliti - kazao je Sošić.