NavMenu

Srbija ukinula ograničenje cijene dugotrajnog mlijeka, korigovana cijena šećera i pilećeg mesa

Izvor: eKapija / Euronews Petak, 30.09.2022. 12:53
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Africa Studio/shutterstock.com)Ilustracija
Vlada Srbije usvojila je na poslednjoj sjednici više izmenjenih uredbi i odluka, čije je važenje oročeno do 31. oktobra 2022. godine.

Usvojena je izmijenjena Uredba o ograničenju visine cijena derivata nafte, imajući u vidu to da je tržište još uvijek nestabilno i da je zato neophodno produžiti period važenja ograničenja cijena tih proizvoda, navedeno je na sajtu Vlade.

Na sjednici je izmijenjena i Uredba o ograničenju visine cijena osnovnih životnih namirnica. U Uredbi je naglašeno da korekcija cijena neće značajno uticati na životni standard građana i da bi u ovom trenutku veći problem bila nestašica tih proizvoda.

U odnosu na prethodni period, korigovana je cijena bijelog kristal šećera zbog značajnijeg rasta cijene inputa i energenata, što je dovelo do rasta cijene koštanja. Zato je bilo neophodno ograničiti cijene na višem nivou kako bi proizvođači imali prostora da se pripreme za predstojeću sjetvu i da bi se izbjegla mogućnost da zasadi šećerne repe budu manji od domaćih potreba.

Nova najviša cijena kristal šećera biće 109,99 dinara po kilogramu, prenio je Euronews.

Takođe, zbog rasta cijene stočne hrane, bilo je neophodno korigovati i cijenu svježeg pilećeg trupa. Kilogram svježeg pilećeg mesa će ubuduće koštati 319 dinara.

Vlada Srbije je na sjednici odmrzla cijenu UHT mlijeka sa 2,8 odsto mliječne masti, koja je do danas bila ograničena na 128,99 dinara. Novom uredbom o visini cijena osnovnih životnih namirnica, ukinuto je ograničenje cijene na UHT mlijeko sa 2,8 procenata mliječne masti, ali će marža na sva UHT mlijeka biti 10 posto.

Članovi Vlade izmijenili su i Odluku o privremenoj zabrani izvoza mlijeka i proizvoda od mlijeka i tako zabranu izvoza tih proizvoda produžili za još 30 dana.

Ova mjera će spriječiti moguću štetu po privredu i građane, a izmjene su donijete u cilju ublažavanja posljedica i sprečavanja kritične nestašice mlijeka i proizvoda od mlijeka, usljed povećanog izvoza i potrebe stanovništva za povećanim snabdevanjem prouzrokovanim krizom na svjetskom tržištu.

Izmijenjena je i Odluka o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte i njeno važenje je, takođe, produženo do 31. oktobra.

Izmijenjena odluka je donijeta s obzirom na aktuelnu situaciju u vezi sa cijenom sirove nafte na svjetskom tržištu, koja negativno utiče na makroekonomsku stabilnost u zemlji, a u cilju redovnog snabdijevanja tržišta derivatima nafte i očuvanja standarda građana i privredne stabilnosti.


Stojanović: Prehrambena sigurnost najvažnija

Profesorka Ekonomskog fakulteta Žaklina Stojanović rekla je za Euronews Srbija da se odluka o ograničavanju cijena pojedinih namirnica donosi uvijek u periodu kada postoje krizni uslovi i kada su države izložene različitim neizvjesnostima. Ona napominje da je hrana i politička kategorija i da sve države svijeta vode računa o tome da obezbijede prehrambenu sigurnost i bezbjednost u normalnim okolnostima, a posebno u kriznim uslovima kada dođe do njih.

Ona je rekla da cijene osnovnih životnih namirnica svakako utiču i na inflaciju, čija je stopa u velikoj mjeri zavisna od rasta cijena različite kategorije proizvoda, pa i hrane. Stojanović je rekla da mora da se vodi računa o svim tim parametrima, ali da nikada ne smije da se ispusti iz vida proizvođač.

- Uredbom Vlada obično definiše maloprodajne i proizvođačke cijene. Međutim, u tom lancu snabdijevanja kako idete od potrošača koji je ovdje očigledno u centru pažnje, unazad, vi ćete doći na kraju tog lanca do proizvođača koji je vrlo nezadovoljan ovakvom reakcijom zbog toga što se ne računa uošte na ekonomske efekte koji su vezani za donošenje ovakvih odluka - objašnjava profesorka.

Ona napominje da u se okviru cijene hleba koji kupujemo i čija je cijena propisana državnom uredbom, poljoprivredni proizvođač pojavljuje sa tek nešto manje od 25% u cijeni.

- Dakle, od onih 50 dinara koje plaćamo za hljeb, onaj ko proizvodi pšenicu dobija svega 13 dinara. Ovakvom vrstom uredbe se, međutim, prije svega vodi računa o potrošačima, a u krajnjoj liniji se vodi i socijalna politika, ali važno je istaći da je hrana i ekonomska i politička kategorija - ukazuje Stojanovićeva.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.