Sve snažnija podrška ženskom preduzetništvu - Kroz kredite IRF-a preduzetnice uzele sadam puta veći iznos sredstava

Finansijska sredstva koja su žene uzele u prvih pola godine, obezbijeđene kroz povoljne kredite Investiciono-razvojnog fonda (IRF), sedam puta su veći u odnosu na uporedni prošlogodišnji period, saopštila je direktorica te institucije, Irena Radović.

- Imamo za prvih šest mjeseci oko 9 mil EUR kroz 60 razvojnih projekata za žene u odnosu na preko jedan milion EUR iz prošle godine, što je rekordna brojka - rekla je Radović na događaju posvećenom promociji Akcione agende za ekonomsko osnaživanje žena u Crnoj Gori održanom u Vili Gorica.

Ona je kazala i da su za šest mjeseci ove godine imali kreditne plasmane za podršku ženama početnicama u biznisu i za one koje su odlučile da unaprijede svoj biznis u iznosu od 20% više u odnosu na cijelu prošlu godinu.

- To je vrlo ohrabrujući pokazatelj i jako me raduje što statistika pokazuje da su žene sve smjelije i da su partnerstva i inkluzivan odnos kada je u pitanju žensko preduzetništvo sve snažnija - navela je Radović.

Ona je podsjetila da je IRF obezbijedio grantove kojima su nagradili bespovratno četiri najbolja projekta preduzetnica koje su u pandemiji počele biznice u digitalizaciji i zelenoj ekonomiji.

- IRF je kao ključni akter za obezbjeđivanje inkluzije žena na nacionalnom nivou krajem prošle godine inicirao i proveo u saradnji sa ambasadama Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Evropske unije (EU), Francuske i Velike Britanije i ruku pod ruku sa Skupštinom, snažnu kampanju - saopštila je Radović.

Ona je rekla da je kampanja podrazumijevala prepolovljene kamatne stope za žene, lakše uslove finansiranja u smislu sredstava obezbjeđenja, dok su međunarodni predstavnici poslali snažnu poruku kako to izgleda u njihovim zemljama.

Akciona agenda za ekonomsko osnaživanje žena usvojena je na prvoj nacionalnoj konferenciji za ekonomsko osnaživanje žena, održanoj 4. marta ove godine, promovisanoj od IRF-a i Odbora za rodnu ravnopravnost, te Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine, uz podršku ambasada Francuske, Velike Britanije, SAD-a i EU.

- Kao dio ekonomske agende, IRF je preuzeo segment koji se odnosi na snaženje zakonodavstva, a u pripremi su tri zakona, od kojih će jedan obezbijediti da žene u Crnoj Gori koje su kvalifikovane do 2025. godine budu do 30% zastupljene u odborima velikih kompanija i koje se kotiraju na berzi i do 40% do 2030. godine - precizirala je Radović.

Drugi sement zakonodavstva odnosi se na princip jednake plate, jer postoji rodni jaz između zarada žena i muškaraca za isti stepen kvalifikacija i pozicija koje zauzimaju, što je princip i praksa koju moramo ostaviti u prošlosti.

- Za treći segment ćemo imati prvi korak 27. jula sa ministrom pravde, koji se odnosi na izmjene i dopune zakonodavstva o diskriminaciji žena na radnom mjestu - dodala je Radović.

Ona je poručila da je snaženje rodne ravnopravnosti neizostavno važan cilj širom Evrope i svijeta ali kad je u pitanju Crna Gora i Zapadni Balkan socijalni faktori utiču da je to pitanje još značajnije kod nas.

- Krajni cilj agende treba da bude nova ekonomska vrijednost i stvaranje uslova za oporavak crnogorske ekonomije - dodala je Radović.

Predsjednica Skupštine, Danijela Đurović, saopštila je da se žene suočavaju sa raznim oblicima diskriminacije u skoro svim sferama društva života od kojih ekonomija i pristup resursima ne samo da nijesu izuzetak nego nose posebne teškoće.

- Žene se suočavaju s brojnim barijerama na tržištu rada, usljed rodnih stereotipa koji ih obeshrabruju da obavljaju najperspektivnije poslove - navela je Đurović.

Biti žena u Crnoj Gori danas, kako je rekla, znači imati privid jednakog položaja a biti sputana brojnim preprekama, teško uočljivim, koje joj onemogućavaju da zauzme mjesto u društvu koje joj pripada.

- Žene su vlasnice zemljišta u osam odsto slučajeva, a kuće u četiri odsto. Najčešće se odriču nasljedstva, a bez imovine i početnog kapitala njihove mogućnosti za zapošljavanje su na minimum - precizirala je Đurović.

Ona je navela da su preduzetnice u 32% slučajeva, a vlasnice biznisa u 23% . Žene u Crnoj Gori zarađuju samo 86,1% od prosječne zarade isplaćene muškarcima za isti rad, a u neplaćenim kućnim poslovima doprinose čak 90% više od muškaraca.

- Rade na većinom manje sigurnim, honorarnim poslovima i jako malo ih je na upravljačkim pozicijama. Najviši nivoi menadžmenta i dalje su rezervisani samo za muškarce - rekla je Đurović.

Ona je ocijenila da se bez ekonomske i finansijske nezavisnosti žena ne može govoriti o rodnoj ravnopravnosti.

- Ekonomsko osnaživanje žena je nacionalni interes kojim se kapaciteti poslovno radno sposobnog stanovništva stavljaju u funkciju kako bismo izgradili razvijeno drušrvo. Ono je neophodna investicija za iskorjenjivanje siromaštva, smanjenja nejednakosti i brz ekonomski rast i razvoj - smatra Đurović.

Ona je navela da bi u slučaju uključenja punog potencijala žena na tržištu rada globalnom bruto domaćem proizvodu (BDP) u perodu od deset godina moglo biti dodato 28 biliona USD.

- Raduju aktivnosti u cilju obezbjeđivanja podrške ženama preduzetniama, ali su i dalje pred nama brojni izazovi. Neophodno je razviti sisteme podrške za usklađivanje privatnog i poslovnog života, kao i uspostaviti adekvatne mehanizme za praćenje procjena uspjeha politika usmjerenih na smanjenje finansijski rodne nejednakosti - dodala je Đurović.

Ambasadorka Delegacije EU u Crnoj Gori, Oana Cristina Popa, kazala je da postoje mnogi nivoi sa kojima se treba pozabaviti istovremeno, kao i da je neophodan sveobuhvatan pristup kako bi se izborili sa svim uzrocima i poboljšali ekonomsko osnaživanje žena.

- To se odnosi na zatvaranje rodnog jaza u platama koje je postalo vodeća incijativa EU koja zahtijeva rješavanje svih njegovih osnovnih uzroka uključujući veće učešće žena na tržištu rada, nevidljivi i neplaćeni rad žena, kao i njihovo veće korišćenje skraćenog radnog vremena i pauze - precizirala je Popa.

Ona je poručila da je EU opredijeljena da pomogne zemljama koje žele da postanu članice Unije, kao što je Crna Gora, da integrišu konkretne programe i strategije posebno kroz njihove pretpristupne fondove.

- Crna Gora mora ojačati uvođenje rodne ravnopravnosti na svim nivoima, a EU će nastaviti da podržava Crnu Goru po tom pitanju kroz politički dijalog, finansijsku pomoć i naše mehanizme praćenja - dodala je Popa.

Predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost, Božena Jelušić, kazala je da se stanje u Crnoj Gori kada je u pitanju ravnopravnost žena jeste promijenilo, ali da je ono suštinski stagniralo.

Ona je poručila da put ka jednakosti vodi kroz ekonomsko osnaživanje žena, odnosno podsticanje malog i srednjeg biznisa, za šta su neophodne stimulativne politike.

Jelušić je podsjetila da je Odbor za rodnu ravnopravnost, u čijoj je nadležnosti samo jedan zakon, uspio da nametne rodno odgovorno budžetiranje, kao i da razviju neke oblike saradnje sa IRF-om.

Ambasador Francuske u Crnoj Gori, Christian Thimonier, kazao je da je ekonomska jednakost jedna od osnovnih jednakosti, ali i da se nada da će žene biti te koje će imati mogućnost da kreiraju plitike.

On je rekao i da se nada da će jednog dana žena biti premijer.

Ambasadorka Velike Britanije, Karen Maddocks, smatra da Crna Gora ima velike potencijale kada su u pitanju talenti i mogućnosti žena, kao i da se njihovim zanemarivanjem gubi mnogo.

On je dodala i da preduzeća moraju preuzeti odgovornost za obezbjeđivanje poslovnog napretka žena.

Maddocks je poručila i da inicijativa Ona pokreće biznis treba da bude dio šireg pristupa Vlade i Skupštine kako bi se preduzeli hrabri koraci za promjenu društvenih očekivanja o ulozi muškaraca i žena.

Ambasadorka SAD-a, Judy Rising Reinke, navela je da je važno da postoje žene koje će biti uzori, kakvih u Crnoj Gori ima dosta.

Ona je kazala da američka ambasada vidi kao primjer promovisanje rodne ravnopravnosti u biznisu kroz akademiju preduzetnica, koja je usresređena na obrazovanje preduzetnica.

- Posvećeni smo ekonomskom osnaživanju žena, gdje je važno obezbijediti jednake mogućnosti, između ostalog, za napredovanje ili zaradu, što će voditi boljoj i naprednijoj budućnosti - rekla je Rising Reinke.

Razvojna banka Crne Gore a.d. Podgorica

Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori Podgorica

Skupština Crne Gore Podgorica

Ambasda SAD

Ambasada EU

Ambasada Francuske

Ambasada Velike Britanije

Odbor za rodnu ravnopravnost

Odbor za ekonomiju finansije i budžet

Irena Radović

Danijela Đurović

Oana Cristina Popa

Božena Jelušić

Christian Thimonier

Karen Maddocks

Judy Rising Reinke

žensko preduzetništvo

žene u biznisu

Ona pokreće biznis

žene preduzetnice

rodna ravnopravnost