Potencijal ženskog preduzetništva ogroman i nedovoljno iskorišćen

Potencijal ženskog preduzetništva u našoj zemlji ogroman i nedovoljno iskorišćen, poručila je izvršna direktorka Investiciono razvojnog fonda Irena Radović.

Na panelu "Uklanjanje barijera za ekonomsko osnaživanje žena i promovisanje finansijske inkluzije žena u Crnoj Gori", koji je održan u okviru prve Nacionalne konferencije o ekonomskom osnaživanju žena, Radović je istakla da ekonomsko osnaživanje žena, ima izvanredan rezultat na porast privrednih parametara i konsolidaciju prosperitetskih ekonomija.

Njena poruka je i da je ženama koje imaju volje i snage da pokrenu sopstveni biznis važno pružiti mogućnost. Ona je rekla da su crnogorsko društvo, region, a i druge države, zarobljeni u stereotipima, i da je način na koji se odgajaju djevojčice takav da uvijek ustupaju mjesto drugima i da se ne bore dovoljno za sebe.

- Biti borbena, hrabra, odvažna žena, čak i epitet ambiziozna u našoj sredini, ne nosi pozitivnu konotaciju i to se mora mijenjati - poručila je Radović.

Ona je rekla da jedino onda kada žene budu ekonomski osnažene, biće snažne da djeluju i na svim ostalim segmentima.

- U tim okolnostima nećemo imati kolegijum predsjednika Skupštine gdje nema nijedne žene, nećemo imati situaciju gdje nikada u istoriji Crne Gore žena nije bila ni ministar finansija, ni guverner Centralne banke, ni predsjednik Vlade, ni predsjednik skupštnskog Odbora za ekonomiju - rekla je Radović.

Predsjednica Privredne komore (PKCG), Nina Drakić kazala je da ta institucija kontinuirano radi na afirmaciji i promociji ženskog preduzetništva.

- Potencijal je i dalje ogroman i nedovoljno iskorišćen o čemu, između ostalog, svjedoče podaci o broju kompanija koje su u vlasništvu žena - rekla je Drakić.

Ona je podsjetila da je Komora formirala Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo, čiji je zadatak da identifikuje barijere sa kojma se žene suočavaju. Takođe, PKCG aktivno je uključena i u kreiranje strateških dokumenata, a realizovala je i brojne projekte koji se tiču ženskog preduzetništva i osnaživanja žena.

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini, Božena Jelušić, kazala je da je ekonomija Crne Gore značajno počivala na ženskom radu, ali je taj rad bio nedostojanstven i "bio je rad savijanja i rad ropstva".

- Nijedan muškarac nema sistemsku namjeru da tlači ženu, ali patrijarhat je sistem moći, on prožima sve - od porodice, posla, zdravlja i obuka - rekla je Jelušić.

Ona smatra da je najvažnije promijeniti okamenjene rodne uloge, po kojima određeni poslovi ekskluzivno pripadaju muškarcima, a drugi ženama.

- Činjenica je da se u Crnoj Gori preko 42% žena bavi neplaćenim radom. Taj rad nema svoju ekonomsku valorizaciju, pa je briga o domaćinstvu, starima, djeci i natalitetu, pala gotovo primarno na ženska leđa - poručila je Jelušić.

Ona smatra da je u Crnoj Gori vrlo važno da se drugačije raspoređuju dva najvažnija indikatora nejednakosti - pristup novcu i pristup moći.

- Tu mi najviše zaostajemo u odnosu na svijet - dodala je Jelušić.

Prema njenim riječima, na parlamentu je ključna odgovornost da popravlja jaz u zoni moći, od kojeg počinje i neki kompletniji oporavak.

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Vladimir Joković, je kazao da su žene mnogo odgovornije, radnije, pedantnije i istrajnije u namjerama i odgovornosti kada im se povjeri zadatak ili pruži neki položaj ili funkcija.

Joković se osvrnuo na ideju koja se pominje u javnosti, da bi trebalo formirati žensku vladu.

- Kod mene je ta ideja naišla na oduševljenje. Ja bih je automatski podržao i vjerujem da bi bila uspješnija od svih onih koje su do sada bile. To bi bio prvi potpuni preobražaj i pomirenje Crne Gore. S obzirom na to koliko manje žena je optuženo za kriminal, korupciju, nepotizam i utaju poreza, moramo osnaživati žene da budu u potpunosti ravnopravne s muškarcima, kada je biznis u pitanju - poručio je Joković.

Na konferenciji je predstavljena Akciona agenda o integraciji ekonomskog osnaživanja žena u Crnoj Gori, koja je usmjerena na podsticanje i ubrzanje inkluzivnog ekonomskog oporavka i razvoj, realizacijom konkretnih i mjerljivih aktivnosti kojima se ukljanjaju barijere i kreira podsticajan ambijent za ostvarivanje punog ekonomskog potencijala žena.

On je na pitanje da li smatra da će mjera koju predviđa Agenda, da u odborima velikih državnih preduzeća bude minimum 30% žena do 2025. godine, a minimum 40% do 2030, biti prihvaćena u Skupštini, odgovorio da vjeruje da neće biti nijednog poslanika koji taj predlog neće podržati.

- Lično bih se založio da to odmah bude 40% - rekao je Joković.

Na drugm panelu koji je održan u okviru konferencije bilo je riječi o značaju rodne ravnopravnosti za ekonomski razvoj.

Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa kazala je da je ključna ideja da se promijeni tkivo društva, i da, ako se to ne desi, ne mogu postojati jednake plate za jednaki rad.

- Treba pričati o tome i uključivati rodne stvari u sve aspekte javnih politika - rekla je Popa.

Kada je u pitanju podrška EU, ona je navela da postoji IPA instrument koji pomaže Crnoj Gori kada su u pitanju programi iz rodne ravnopravnosti.

Ambasador Francuske u Crnoj Gori, (Kristijan Timonije) Christian Thimonier, je saopštio da podržava inicijativu IRF-a, jer su čak neki predstavnici te institucije dali i ličnu podršku osnaživanju žena na samom terenu, a to je, kako je rekao, najznačajnije. On je kazao da se, za početak, moramo boriti protiv stereotipa u školama, a možda i u porodicama.

- Majke su te koje podižu sinove i žene imaju veliki zadatak da pokušaju da ukinu određene predrasude - dodao je Thimonier.

Ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori, Karen Medoks (Karen Maddocks), osvrnula se na situaciju u toj zemlji kada je u pitanju rodna ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje žena. Ona je rekla da u toj državi postoji Zakon o jednakosti, kojim je uvedena obaveza izvještavanja u razlikama u zaradama između muškaraca i žena. Medoks se osvrnula i na roditeljsko odsustvo i navela da pojedini poslodavci možda ne žele da zapošljavaju žene, jer znaju da će uzeti šest mjeseci slobodno nakon rođenja djeteta.

- U Crnoj Gori je postalo prilično normalno da postavite pitanje na intervjuu za posao da li žena planira porodicu i da uzme rodteljsko odsustvo - kazala je Medoks.

Ambasadorka Sjedinjenih Američkh Država (SAD) u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke), kazala je da danas svi imaju zadatak da pokažu da borba i potreba za osnaživanjem žena nije okončana, iako u nekim slučajevima nije ni počela.

- Dio mog strateškog plana je partnerstvo sa Crnom Gorom, u ime SAD-a, u prevazilaženju tog rodnog jaza - rekla je Rising Reinke.