Ako Vlada reaguje na vrijeme, Crna Gora bi mogla da profitira od krize sa hranom
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Photoman)
U regionu neće toliko biti praznih rafova, koliko će proizvodi biti skupi. Ipak, Crna Gora bi, zbog geografkih blagodeti, i ukoliko Vlada na vrijeme reaguje kroz formiranje mobilnog tima, poput zapadnih država, mogla čak i da profitira od krize, uvjeren je Aćimović.
Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš, kazao je da nakon tri mjeseca od ruske invazije, svijet se suočava sa novom realnošću. Rat će uzrokovati neviđeni talas gladi, uz socijalni i ekonomski haos. Ova izjava prvog čovjeka Ujedinjenih nacija, duboko je zabrinula svijet, a kreatore ekonomskih politika bacila u razmišljanje, kako dalje.
Najveća žitnice Evrope, blokirana je. U lukama na izvoz čekaju ogromne količine žita. Kriza se već osjeća širom svijeta, a ne zaobilazi ni jake ekonomije, poput Danske. Ta država bilježi najveću stopu inflacije u posljednjih 40 godina. Siromaštvo i tamo, kuca na vrata.
Pia Andersen, korisnica socijalne pomoci kaže da njeno mjesečno primanje od države je nešto preko 1.000 eura.
- Sama kirija za stan je blizu 900. Treba platiti račune i sve ostalo. Ne znam kako - kaže ona.
Dok stižu upozorenja, Rusija negira da je upravo ukrajinsko žito, toliko uticajno na tržište hrane, jer su Rusija i Ukrajina, samo jedno od 10 najvećih proizvođača žita u svijetu.
- Ovo je veoma mali procenat žita koji bi mogao imati značajan uticaj na dešavanja u vezi sa globalnom krizom u snabdijevanju hrane, koja je već počela - kaže Dmitrij Peskov, portparol Kremlja.
Da li je to zaista tako, i hoće li blokirana pšenica i neposijana ukrajinska polja, biti uzrok praznih rafova na jesen?
Ekonomski analitičar Draško Aćimović, kaže za Dnevnik, da su prognoze mračne, i da se moramo pripremiti za, kako kaže, izuzetno tešku jesen. U našem regionu neće biti toliko nestašice, koliko će biti skupo.
- Najavažnije je napraviti zalihe - kaže on.
On je uvjeren da stvari ne moraju biti tako crne, makar za Crnu Goru, ukoliko pametno i na vrijeme odreagujemo. Na ruku nam ide geografski položaj, izlaz na more, i to što smo atraktivna turistička destinacija, pa bi od krize, kaže Aćimović, mogli čak i da profitiramo.
- Zbog blokiranih između 22 i 25 miliona tona žitarica u Ukrajini, već danas postoji manjak hrane za 200-250 miliona ljudi u svijetu. Ta brojka će rasti, jer je ove sezone posijano samo polovina ukrajinskih polja, koja su do rata, hranila Evropu - ističe Aćimović.
Firme:
Vlada Crne Gore
Tagovi:
Ujedinjene nacije
Kremlj
Draško Aćimović
Antonio Gutereš
Pia Andersen
Dmitrij Peskov
rat u Ukrajini
ekonomsko kriza
žito
nestašica žita
nestašica hrane
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora