NavMenu

Proizvodnja pšenice u svijetu se mora povećati?

Izvor: Agroklub Ponedjeljak, 19.12.2022. 11:41
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay / GoranH)Ilustracija
Izvoz pšenice je u padu već mjesecima, od početka rata u Ukrajini. Na stanje snabdijevanja u pojedinim regijama svijeta utiču i oscilacije prinosa i gubici zbog klimatskih promjena. Zbog svega ovoga su cijene te žitarice naglo porasle, a rastu i dalje. U nedavnoj studiji objavljenoj u časopisu "Global Food Security", naučnici tvrde da se njena proizvodnja dugoročno mora povećati u celom svetu kako bi se kompenzovao nedostatak izvoza, prenosi Phys.org.


Povećati površine

Prvo se moraju povećati površine pod njom, tvrde istraživači s Tehničkog fakulteta u Minhenu, Francuskog javnog istraživačkog instituta za poljoprivredu (INRAE), Fakulteta Purdue i fakulteta Vageningen, kao i Leibnic-Centra za istraživanje poljoprivrednog kraja (ZALF).

Kratkoročno gledano, nestašica pšenice bi se mogla nadoknaditi koordinisanim oslobađanjem zaliha, navodi se u studiji. Dugoročno, druge zemlje bi morale da nadoknađuju izvozni disbalans, koji bi mogao da iznosi čak 9% svjetskog izvoza pšenice. To znači povećanje površina pod ovom ratarskom kulturom za ukupno 8%, za šta bi bilo potrebno dodatnih pola miliona tona azotnog đubriva, izračunali su autori.


Ugrožena prehrambena bezbjednost

Zbog oscilacija prinosa i propadanje usjeva usljed klimatskih promjena, svake bi godine moglo doći do manjka izvoza od 5 do 7 miliona tona te žitarice. Ako se ne preduzmu nikakve mjere za stabilizaciju snabdijevanja, biće ugrožena prehrambena, ali i nacionalna bezbjednost u mnogim zemljama širom svijeta, upozoravaju naučnici.

U 2020. Ukrajina je proizvela 26 miliona tona pšenice. Od toga je gotovo tri četvrtine (72%) distribuisano van zemlje, što čini 9% svetskog izvoza pšenice. Kako znamo, zbog rata se može izvesti samo dio uobičajene količine. Osim toga, tamo se ove godine mogao obrađivati samo dio zemlje.

Ovo nije samo velika ekonomska šteta za tu zemlju nego i prijetnja prehrambenoj bezbjednosti za mnoge zemlje u Africi i Aziji, poput Egipta, Indonezije, Pakistana ili Libanona, koje u velikoj mjeri zavise od uvoza te žitarice, prenosi sajt Agroklub.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.