Balkan u svjetskom vrhu po potencijalima za plutajuće vjetroelektrane

Vjetroelektrane na vodi su priuštiv, siguran izvor struje za globalne napore u pravcu dekarbonizacije, stoji u novom izvještaju u izdanju Globalnog saveta za energiju vjetra (GWEC). U dokumentu je prepoznat presudni značaj koji plutajuće vjetroelektrane imaju za smanjenje upotrebe fosilnih goriva i postizanje klimatske neutralnosti najkasnije 2050. godine. Irska, Italija, Maroko, Filipini i Sjedinjene Države su istaknute kao zemlje s najvećim potencijalom za tu tehnologiju.

Osamdeset odsto vodenih površina pogodnih za proizvodnju električne energije iz vjetra nalazi se na mestima s dubinom većom od 60 metara, pa se tamo ne mogu graditi tradicionalne vjetroturbine na stubovima ili je ta mogućnost u najboljem slučaju ograničena, navode autori izveštaja, nazvanog Plutajuće vetroelektrane - globalna šansa (Floating Offshore Wind - a Global Opportunity). Izradio ga je Aegir Insights.

Rješenja za plutajuće vjetroturbine omogućavaju instalaciju na otvorenom moru velike dubine, bez potrebe za postavljanjem temelja na dnu, što smanjuje uticaj na životnu sredinu uz veću efikasnost. Investitori u ovakve poduhvate takođe računaju na manji otpor lokalnog stanovništva, budući da su postrojenja uglavnom na većoj razdaljini od obale.

Irska, Italija proglašene najvećim tržištima u nastanku u Evropi za plutajuće vetroelektrane

Najzrelija tržišta za plutajuće vjetroelektrane su Velika Britanija - u čijim vodama je najveći pogon te vrste na svijetu, Južna Koreja, Francuska i Japan.

Pet pomenutih tržišta u naglom razvoju mogu da ih sustignu ukoliko tamošnje vlasti počnu da sprovode odgovarajuću politiku, naglašavaju u GWEC-u. Njihov ukupni tehnički potencijal za plutajuće vjetroelektrane iznosi 3,86 teravata, što je u slučaju Italije 2,6 puta, a za Irsku zapanjujućih 69 puta više od trenutne potražnje za električnom energijom.

Na proširenoj listi je 30 zemalja s najvećim potencijalom, a pet od njih se nalazi u Jugoistočnoj Evropi: Bugarska, Turska, Rumunija, Grčka i Hrvatska.

- Iako je fokus za ovu deceniju na naglom rastu sektora ofšor vjetroelektrana s turbinama na fiksiranim stubovima, treba da se pokaže i političko vođstvo koje će omogućiti plutajućim vjetroelektranama da odigraju svoju ulogu - izjavio je generalni direktor organizacije Ben Bakvel.

GWEC je saopštio da svjetski kapacitet vetroelektrana na vodi treba da do 2050. dostigne dva teravata da bi se neto emisije oborile na nulu, u poređenju s trenutnih 35 gigavata i prelaznim ciljem od 270 gigavata za 2030. godinu.

Italija tek treba da priključi svoju prvu vjetroelektranu na vodi

Manjak prostora na kopnu u Italiji kao i nedostatak lokacija za vjetroelektrane na vodi na stubovima pobodenim u dno povući će pažnju ka tehnologiji plutajućih vjetroparkova, napomenuto je u izvještaju. Najbolja mjesta su kod Sardinije i u Sicilijanskom prolazu, prema Tunisu. Međutim, značajne mogućnosti su pronađene i između Brindizija u Apuliji i Otrantskih vrata, koja spajaju Jadransko i Jonsko more, te kod obala Jonskog mora kod Katancara u Kalabriji, dakle ka južnoj Albaniji odnosno zapadnoj Grčkoj.

Italija ima cilj da zbirnu snagu vjetroelektrana najkasnije 2030. podigne na 18,4 sa trenutnih 10,5 gigavata. Od toga je samo 900 megavata predviđeno za vjetroelektrane na vodi, ali Nacionalna asocijacija za energiju vjetra - ANEV postavila je cilj samo za plutajuće vjetroelektrane za 2040. na pet gigavata.

Prva vjetroelektrana u vodama ove zemlje, na utemeljenim stubovima, treba da bude puštena u rad ove godine. Projekat za tih 30 megavata kod Taranta pokrenut je još 2010. godine.

Nacionalni operater sistema prenosa električne energije Terna objavio je u oktobru da je primio 39 zahtjeva za povezivanje vjetroelektrana na moru.

U vodama Grčke mogu da se postave plutajuće vjetroelektrane ukupne snage do 30 gigavata

Što se tiče Grčke, Energypress je nedavno doznao da je vlada sprovela studije po kojima bi na vodenim površinama do šest milja od obale mogle da se instaliraju vjetroelektrane od ukupno 40 gigavata, od čega bi 30 gigavata činili plutajući pogoni. Ta medijska kuća je dodala da će po planu za prvu aukciju biti ponuđeno dva gigavata.

Ni druge nabrojane zemlje u regionu još nemaju nikakve vjetroelektrane na vodi. Naftne i gasne platforme na Jadranu bi, kad iscrpu sve rezerve tih fosilnih goriva, mogle da se preprave tako da postanu vjetroturbine.

Najveća vjetroelektrana na moru na stubovima pobodenim u dno je britanski Hornsea 1, snage 1,2 gigavata. Sledeće godine bi trebalo da ga prestigne Hornsea 2, koji još nije dovršen. Najveći projekat u razvoju na svijetu zove se Sinan. Planirani kapacitet tog postrojenja u Južnoj Koreji je 8,2 gigavata.

Inače, OX2 je upravo podnio zahtjev za dozvolu po propisima za područja Natura 2000 za svoj projekat od 5,5 gigavata nazvan Aurora, kojeg namjerava da sprovede u djelo u švedskoj ekskluzivnoj ekonomskoj zoni na Baltičkom moru. Predloženi kapacitet čini ovaj poduhvat najvećim u pripremi u Evropi i drugim u svijetu.