Curenje vodonika može da potpuno izbriše ekološke benefite - "Slijepa tačka" za industriju u nastajanju
(Foto: akitada31/Pixabay)
Ulaganja u zeleni vodonik se ubrzava na globalnom nivou. Međutim, taj gas bi mogao da ima zabrinjavajući ekološki problem s curenjem, pa čak i da doprinese klimatskim promjenama. Dok se vlade i energetske kompanije klade na toliko hvaljeno gorivo budućnosti, neki naučnici kažu da je nedostatak podataka o curenju i potencijalnoj šteti koju je moguće prouzrokovati, svojevrsna slijepa tačka za industriju u nastajanju.
Najmanje četiri studije objavljene ove godine kažu da vodonik gubi svoju ekološku prednost kada prodre u atmosferu. Dvojica naučnika rekla su da će, ako 10% iscuri tokom njegove proizvodnje, transporta, skladištenja ili upotrebe, prednosti korišćenja zelenog vodonika u odnosu na fosilna goriva biti potpuno izbrisane.
Uticaj na globalno zagrijavanje
Naučnici kažu da problem s vodonikom predstavlja to što, kada iscuri u atmosferu, smanjuje koncentraciju molekula koji uništavaju gasove staklene bašte koji su već tamo, a to potencijalno doprinosi globalnom otopljavanju. Nedostatak tehnologije za praćenje curenja vodonika znači da postoji velika praznina u podacima i da su potrebna dodatna istraživanja, kako bi se izračunao njegov neto uticaj na globalno zagrijavanje, prije donošenja konačne odluke o ulaganju.
Kako kažu, vodonik je, kada dospije u atmosferu, teže obuzdati, s obzirom da su molekuli vodonika mnogo manji i lakši od onih u metanu. Iako se ne očekuje da će potencijalno curenje vodonika poprimiti razmjere koje bi mogle poremetiti sve planove o njemu, svako curenje bi umanjilo njegove klimatske prednosti, upozoravaju naučnici.
Neophodna dodatna istraživanja
Vodonik koji se sada koristi u rafinerijama, kompanijama hemikalija i industriji đubriva, proizvodi se od prirodnog gasa u procesu koji proizvodi ugljen dioksid. Zeleni vodonik se proizvodi korišćenjem obnovljive energije za razdvajanje vode elektrolizom, bez stvaranja gasova staklene bašte.
Glavna privlačnost korišćenja vodonika kao goriva je u tome što je glavni nusprodukt vodena para, zajedno s malim količinama azotnog oksida, što ga čini daleko manjim zagađivačem od fosilnih goriva - pod pretpostavkom da ne iscuri.
Curenja predstavljaju jedan od mnogih problema koji otežavaju usvajanje zelenog vodonika - pored visokih troškova, sigurnosnih problema i potrebe za ulaganjem u dovoljno obnovljive energije za njegovu proizvodnju, kao i u infrastrukturu za skladištenje i transport. Prošle nedelje je Brisel pozvao na podnošenje prijava za finansiranje dodatnih istraživanja rizika povezanih s velikim korišćenjem vodonika. Cilj istraživanja je da pokaže kako bi vodonik mogao da smanji globalno zagrijavanje zamjenom fosilnih goriva, ali i kako bi mogao da doprinese globalnom zagrijavanju u slučaju curenja.
Univerzitet Columbia, Fond za zaštitu životne sredine, zajednički projekat univerziteta u Cambridgeu i Readingu, kao i Frazer-Nash Consultancy, objavili su studije o riziku od curenja koje potkopava klimatske prednosti zelenog vodonika.
Jaz među naučnicima
Procjenjuje se da bi stope isticanja mogle da dostignu i do 5,6% do 2050, kada se vodonik bude više koristio. Norveški institut za istraživanje klime CICERO takođe radi na troipogodišnjoj studiji o uticaju emisija vodonika koja bi trebalo da bude završena u junu 2024. godine.
Maria Sand, koja vodi istraživanje, rekla je da postoji veliki jaz u nauci.
- Moramo da budemo svjesni curenja, trebaju nam neki odgovori. Postoji veliki potencijal za vodonik, samo moramo da znamo više prije nego što napravimo veliku tranziciju - kaže Sand.
Vodonik koji se sada koristi u rafinerijama, kompanijama hemikalija i industriji đubriva, proizvodi se od prirodnog gasa u procesu koji proizvodi ugljen dioksid. Zeleni vodonik se proizvodi korišćenjem obnovljive energije za razdvajanje vode elektrolizom, bez stvaranja gasova staklene bašte.
Glavna privlačnost korišćenja vodonika kao goriva je u tome što je glavni nusprodukt vodena para, zajedno s malim količinama azotnog oksida, što ga čini daleko manjim zagađivačem od fosilnih goriva - pod pretpostavkom da ne iscuri.
Curenja predstavljaju jedan od mnogih problema koji otežavaju usvajanje zelenog vodonika - pored visokih troškova, sigurnosnih problema i potrebe za ulaganjem u dovoljno obnovljive energije za njegovu proizvodnju, kao i u infrastrukturu za skladištenje i transport. Prošle nedelje je Brisel pozvao na podnošenje prijava za finansiranje dodatnih istraživanja rizika povezanih s velikim korišćenjem vodonika. Cilj istraživanja je da pokaže kako bi vodonik mogao da smanji globalno zagrijavanje zamjenom fosilnih goriva, ali i kako bi mogao da doprinese globalnom zagrijavanju u slučaju curenja.
Upozorenje naučnika
Univerzitet Columbia, Fond za zaštitu životne sredine, zajednički projekat univerziteta u Cambridgeu i Readingu, kao i Frazer-Nash Consultancy, objavili su studije o riziku od curenja koje potkopava klimatske prednosti zelenog vodonika.
- Potrebni su nam mnogo bolji podaci. Trebaju nam mnogo bolji uređaji za mjerenje isticanja i potrebni su nam propisi koji, zapravo, regulišu mjerenje isticanja - rekla je Anne-Sophie Corbeau, istraživačica u Centru za globalnu energetsku politiku Sveučilišta Columbia.
Procjenjuje se da bi stope isticanja mogle da dostignu i do 5,6% do 2050, kada se vodonik bude više koristio. Norveški institut za istraživanje klime CICERO takođe radi na troipogodišnjoj studiji o uticaju emisija vodonika koja bi trebalo da bude završena u junu 2024. godine.
Maria Sand, koja vodi istraživanje, rekla je da postoji veliki jaz u nauci.
- Moramo da budemo svjesni curenja, trebaju nam neki odgovori. Postoji veliki potencijal za vodonik, samo moramo da znamo više prije nego što napravimo veliku tranziciju - kaže Sand.
Međutim, vlade forsiraju finansijsku podršku industriji. SAD su uključile milijarde dolara poreskih olakšica za zeleni vodonik u svoj Zakon o smanjenju inflacije, a Evropska unija odobrila je 5,2 mlrd EUR (5,5 mlrd USD) subvencija za projekte zelenog vodonika u septembru.
Ispitivanja u cjevovodima
Studija Fonda za zaštitu životne sredine u međuvremenu je pozvala vlade i kompanije da prvo prikupe podatke o stopama isticanja vodonika, zatim da utvrde gdje su najveći rizici i kako da budu ublaženi prije izgradnje potrebne infrastrukture. U izvještaju Frazer-Nash takođe je naglašeno da je potrebno da se uzmu u obzir mjere za sprečavanje curenja vodonika, kako bi se omogućili veći početni troškovi i troškovi održavanja. Otprilike, 1% prirodnog gasa, koji je uglavnom metan, koji prolazi kroz evropsku infrastrukturu - curi, ali stope su više u nekim zemljama, uključujući Rusiju, prema analitičarima i satelitskim slikama curenja.
Početni rezultati ispitivanja u cjevovodima na DNV-ovom istraživačkom mjestu Spadeadam u sjevernoj Engleskoj pokazali su da vodonik curi na istim mjestima i brzinama kao prirodni gas. Međutim, kompanije koje rade na projektima zelenog vodonika kažu da je potrebno pažljivo praćenje. Jednom kada vodonik uđe u cjevovode, može da oslabi metalne cijevi, što može da dovede do pucanja. Vodonik je, takođe, daleko eksplozivniji od prirodnog gasa, što bi moglo da stvori bezbjednosne probleme.
Studija Fonda za zaštitu životne sredine u međuvremenu je pozvala vlade i kompanije da prvo prikupe podatke o stopama isticanja vodonika, zatim da utvrde gdje su najveći rizici i kako da budu ublaženi prije izgradnje potrebne infrastrukture. U izvještaju Frazer-Nash takođe je naglašeno da je potrebno da se uzmu u obzir mjere za sprečavanje curenja vodonika, kako bi se omogućili veći početni troškovi i troškovi održavanja. Otprilike, 1% prirodnog gasa, koji je uglavnom metan, koji prolazi kroz evropsku infrastrukturu - curi, ali stope su više u nekim zemljama, uključujući Rusiju, prema analitičarima i satelitskim slikama curenja.
Početni rezultati ispitivanja u cjevovodima na DNV-ovom istraživačkom mjestu Spadeadam u sjevernoj Engleskoj pokazali su da vodonik curi na istim mjestima i brzinama kao prirodni gas. Međutim, kompanije koje rade na projektima zelenog vodonika kažu da je potrebno pažljivo praćenje. Jednom kada vodonik uđe u cjevovode, može da oslabi metalne cijevi, što može da dovede do pucanja. Vodonik je, takođe, daleko eksplozivniji od prirodnog gasa, što bi moglo da stvori bezbjednosne probleme.
Tagovi:
efekat staklene bašte
vodonik
curenje vodonika
lanac vrijednosti
ekološki benefiti
vodena para
fosilna goriva
zeleni vodonik
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora