Strane investitore privući organskom heljdom - Na čekanju idejni projekat za izgradnju objekata za preradu specifičnih vrsta žita
(Foto: Pixabay.com/Schwoaze)
Svakako treba nastojati proizvesti što više pšenice, kaže Ćetković, kao sirovine za industrijske mlinove i tražiti način da se taj vid proizvodnje dodatno subvencioniše kako bi se smanjio uvoz.
- Ne treba zaboraviti da postoje i druge žitarice, čijom preradom se dobijaju brašna koja sve više u ishrani potiskuju bijelo brašno, odnosno bijeli hljeb. Ovdje mislimo na raž, heljdu, ovas, ječam, speltu, kukuruz ... - kaže Ćetković.
Da imamo velike potencijale i privredne šanse za ovaj segment poljoprivredne proizvodnje i prerade uvjerili su nas, podsjeća naš sagovornik, prije 10-ak godina, predstavnici jedne kompanije iz Italije – vodećeg proizvođača u svijetu bezgultenskih smješa.
- Kompanija ima pogone za proizvodnju bezglutenskih smješa, u nekoliko zemalja Evrope i Amerike. Bili su naši gosti i obišli smo sa njima područje Kolašina i Bijelog Polja. Tada su pokazali interesovanje za 500 tona heljde godišnje. Komunikacija sa njima obnovljena je 2020. godine, neposredno pred pandemiju korona virusa. Poslali smo im uzorke heljde poljoprivrednog proizvođača Željka Macanovića, iz Glibaća, kod Pljevalja, i bili su zadovoljnio parametrima kvaliteta. Pandemija je prekinula komunikaciju koju svakako treba nastaviti. Još su zainteresovani za saradnju sa nama - kaže Ćetković.
On dodaje da je ovo svakako primjer koji govori puno.
- Možemo, imamo potencijala, ali to ne može da se radi sa pozicije savjetnika u Ministarstvu poljoprivrede, nego bi trebalo lično ministar da se uključi u komunikaciju i samim svojim prisustvom da značaj i projektu i stranim, potencijalnim, investitorima - ocijenio je Ćetković.
U susret mogućoj realizaciji saradnje sa strancima, Ćetković kaže da su već urađeni idejni projekti za izgradnju i opremanje objekata za preradu specifičnih vrsta žita.
- Planirane lokacije su Glibaći u opštini Pljevlja - za ovas i heljdu i Trebaljevo u opštini Kolašin – za raž, ječam i pšenicu. Međutim, dalje od idejnih projekata nismo odmakli jer nismo "našli" investitora - kaže Ćetković.
Dakle, treba uvećavati i površine pod žitaricama, dodaje inženjer, jer su one osnova sirovinske baze za dobijanje drugih prehrambenih proizvoda (integralna brašna, bezglutenski proizvodi, gotove smješe, musli, pahuljice).
- Ovi proizvodi, u ishrani značajno supstitušu osnovnu životnu namirnicu hljeb (odnosno hljebno brašno). Sjetvom i proizvodnjom ovih žitarica, Crna Gora može biti prepoznata kao destinacija koja tržištu okruženja nudi kvalitetnu i prirodnu hranu ili sirovinu, iz koje savremenim postupcima prerade ništa neće biti oduzeto (integralna brašna raznih žitarica) ili kao sirovinu za proizvodnju hrane koja ima ili nema određene hranljive sastojke karakteristične za određeni tip ishrane ili kao prevencija od raznih bolesti. Primjer, bezglutenske smješe kao ishrana osoba koje ne podnose gluten iz žitarica, i za koju je osnovna sirovina heljda ili proizvodi od heljde - ističe Ćetković.
Velike promjene u načinu ishrane današnjeg čovjeka
Trend razvoja društva prati i razvoj prehrambene industrije kao načina prerade žitarica.
- Danas, u visoko razvijenim zemljama i sa načinom života savremenog čovjeka koji sve manje ima fizičke aktivnosti, kao osnovna hrana dominiraju razne vrste žitarica i njihovi proizvodi. Bijeli hljeb je teško naći i uglavnom dominiraju proizvodi na bazi punog zrna žita (miješani hljebovi, razna peciva posuta sjemenkama, hljebovi dobijeni miješanjem raznih vrsta žitarica). To govori o velikim promjenama u načinu ishrane današnjeg čovjeka. Povećava se unos vlaknastih materija a smanjuje unos kalorija... - kaže Ćetković.
Trend razvoja društva prati i razvoj prehrambene industrije kao načina prerade žitarica.
- Danas, u visoko razvijenim zemljama i sa načinom života savremenog čovjeka koji sve manje ima fizičke aktivnosti, kao osnovna hrana dominiraju razne vrste žitarica i njihovi proizvodi. Bijeli hljeb je teško naći i uglavnom dominiraju proizvodi na bazi punog zrna žita (miješani hljebovi, razna peciva posuta sjemenkama, hljebovi dobijeni miješanjem raznih vrsta žitarica). To govori o velikim promjenama u načinu ishrane današnjeg čovjeka. Povećava se unos vlaknastih materija a smanjuje unos kalorija... - kaže Ćetković.
Organski ovas tražen u Njemačkoj, heljda u Italiji
- Ova grupa proizvoda realizovaće se na tržištu Crne Gore u maloprodaji, pekarskoj industriji i kroz hotelsku turističku ponudu. Takođe se otvara mogućnost izvoza ovih proizvoda kroz turističku ponudu ili u zemlje okruženja i šire. Primjera radi, organski proizvedeni ovas tražen je u ergelama Njemačke, a organski proizvedena heljda u Italiji.
- Ova grupa proizvoda realizovaće se na tržištu Crne Gore u maloprodaji, pekarskoj industriji i kroz hotelsku turističku ponudu. Takođe se otvara mogućnost izvoza ovih proizvoda kroz turističku ponudu ili u zemlje okruženja i šire. Primjera radi, organski proizvedeni ovas tražen je u ergelama Njemačke, a organski proizvedena heljda u Italiji.
Tagovi:
Direkcije za savjetodavne poslove u biljnoj proizvodnji
Branko Ćetković
Željko Macanović
proizvodnja heljde
organska helja
proizvodnja organske hrane
proizvodnja ovasa
bezgluteinske smješe
organski ovas
pekarska industrija
idejni projekti za izgradnju i opremanje objekata za preradu specifičnih vrsta žita
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora