Džejms Veb stigao na svoje odredište u solarnoj orbiti
(Foto: NASA/Unsplash)
Tačno mjesec dana nakon što je lansiran iz Francuske Gvajane, teleskop Veb je odradio posljednje manevre kako bi se stacionirao u solarnoj orbiti na položaju poznatom kao Lagrangeova točka broj dva, odnosno L2, objavila je američka svemirska agencija NASA.
Na tom položaju u svemiru, Veb će stalno biti poravnat sa Zemljom budući da će teleskop i planet zajedno kružiti oko Sunca, što će omogućiti neprekidnu radio komunikaciju. Za usporedbu, Vebov prethodnik, svemirski teleskop Habl, kružio je oko Zemlje na udaljenosti od 550 kilometara, izlazeći i ulazeći u sjenu planeta svakih 90 minuta.
Zajednička gravitacija Zemlje i Sunca održavaće teleskop Veb u stabilnom položaju, pa će biti potrebno samo minimalno korištenje njegovog raketnog pogona kako bi održavao putanju, rekao je NASA naučnik Erik Smit.
Riječ je o revolucionarnom, 9 mlrd USD vrijednom infracrvenom teleskopu, koji je NASA predstavila kao vodeći opservatorij za svemirsku nauku sljedeće decenije. Teleskop je sto puta osjetljiviji od svemirskog teleskopa Habla i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čovjeka u njemu.
Veb će uglavnom promatrati svemir u infracrvenom spektru, što će mu omogućiti da prodre kroz oblake plina i prašine gdje se rađaju zvijezde, dok je Habl djelovao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim dužinama.
Rad u infracrvenom području znači i da će Veb bilježiti svjetlost koja je u ovaj spektar dospjela kroz milijarde godina crvenog pomaka.
Tako će on moći snimiti svemirske objekte koje do sada nismo imali prilike vidjeti – prve zvijezde i galaksije koje su nastale u vrlo ranom dobu svemira, kada je on bio star tek oko 100 miliona godina.
Ti objekti tada su emitiovali pretežno ultraljubičasto zračenje, a ono je kroz više od 13 milijardi godina, zbog širenja svemira, prošlo kroz cijeli vidljivi spektar i sada se može detektovati tek kao vrlo slabo infracrveno zračenje. Snimanje prvih velikih struktura u svemiru trebalo bi otkriti mnoge do sada nepoznate činjenice o nastanku prvih zvijezda i galaksija.
Glavno zrcalo teleskopa, koje se sastoji od 18 heksagonalnih segmenata od berilija optočenog zlatom, ima puno veće područje za prikupljanje svjetla.
Osim istraživanja formiranja najranijih zvijezda i galaksija, astronomi će moći proučavati i super masivne crne rupe za koje se vjeruje da zauzimaju središta dalekih galaksija.
Instrumenti na Džejms Vebu omogućit će potragu za dokazima o atmosferi koja podržava život na egzoplanetima, posebice postojanje ugljen dioksida i metana, ali i na puno bližim svemirskim tijelima poput Marsa ili Saturnovog ledenog mjeseca Titana.
Veb teleskop, ipak, nije namijenjen za traganje za kemijskim "biomarkerima", koji bi išli korak dalje u potvrđivanju izvanzemaljskog života.
Sljedećih sedmica predstoji fino ugađanje instrumenata svemirskog teleskopa, a očekuje se da bi nakon nekoliko mjeseci trebao biti u potpunosti operativan.
Podsjećamo da je na izradi komponenti za ovaj teleskop učestvovao i Banjalučanin Damir Ljubičić, vlasnik firme Space Composite Structures, koji već 26 godina živi u Danskoj.
Tagovi:
NASA
Space Composite Structures
teleskop Džejms veb
teleskop James Webb
svemirska istraživanja
istraživanje svemira
komponente za svemirsku industriju
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora