Šta jesti kada barem na jedan dan želimo tijelo da oslobodimo šećera?

Ako jedemo slatko, imaćemo još veću potrebu za šećerom. Zašto je to tako i kako možemo prekinuti začarani krug?

Istraživanja pokazuju da možemo postati biološki zavisni od šećera, što bi moglo objasniti zašto je statistika o konzumaciji šećera toliko šokantna.

Naime, istraživanje sa Univerziteta California u San Francisku objašnjava da preporučena dnevna konzumacija šećera ne bi smjela biti veća od šest kašičica, odnosno 25 grama. Međutim, toga je vrlo teško držati se, jer se danas šećer nalazi u svemu, pa i u onim namirnicama u kojima ga na prvu ne bismo očekivali, poput tjestenine ili sosa od paradajza. Zato prosječna osoba dnevno unese i do 80 grama šećera.

Srećom, rafinirani šećer nije neophodan. Može se ukloniti iz naše ishrane, umova i kuhinjskih ormarića uz malo truda i pravilnu mješavinu hranjivih namirnica kako bismo bili siti i zadovoljni.

Kako bi trebalo da izgleda dan bez šećera?

Promjene treba uvoditi postupno, a sve počinje prvim obrokom u danu. Ujutro se fokusirajte na hranu koja sadrži visokokvalitetne bjelančevine i zdrave masti jer će vas ta hrana duže držati sitima i suzbiti žudnju za slatkim, ali će vam dati energiju.

Brzinski obrok koji sadrži sve to su jaja pržena na kokosovom ulju ili običan jogurt u koji se dodaju zobene pahuljice te čia ili druge semenke.

Za ručak nastavite s kombinacijom proteina, vlakana i zdravih masti. Najbolji način za detoksikaciju od šećera je da se pobrinete da konzumirate proteine i zdrave masti.

Proteini će vas duže držati sitima, dok će zdrave masti poput kokosovog ulja i avokada pomoći u stabilizaciji šećera u krvi i dati vam energiju koja vam je potrebna za vaš dan.

Pokušajte pripremiti šarenu salatu sa pasuljem, kinoom ili sočivom, prelivenu maslinovim uljem. Sadrži hranjive stvari koje trebaju vašem tijelu i daće vam energiju za cijelo poslepodne.

Takođe, nemojte zaboraviti provjeriti koliko ste vode popili. Često se čežnja za slatkim i glad brkaju s dehidratacijom, pa svakako imajte kraj sebe flašicu vode.

Večera bi trebalo da bude na bazi povrća i da uključuje proteine i zdrave masti. Možete uključiti cjelovite žitarice, poput smeđeg pirinča i kinoe, ali ograničite unos hljeba i drugih rafiniranih šećera.

Isprobajte mješavinu pečenog povrća sa porcijom divljeg lososa ili tune, avokada i smeđeg pirinča. Takođe možete posegnuti za pirinčem, brokolijem, rotkvicama ili spanaćem.

U zavisnosti od naših aktivnosti tokom dana, nekima je potrebno više energije, pa njihov organizam zahtijeva i međuobroke. Možete uvrstiti tvrdo kuvana jaja, zeleni smuti, jogurt s bobičastim voćem, svježi sir, povrće, humus i slično.