Pejaković: Neće rasti kamate za kredite građana

Generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG) Bratislav Pejaković ne očekuje u 2022. godini rast kamata za fizička lica i uvjerava da će krediti za mala i srednja preduzeća biti jeftiniji, jer će se veći dio aranžmana banaka i države od 140 miliona realizovati ispod tržišnih cijena.

- Crnogorski bankarski sistem je dobro kapitalizovan, solventan i visoko likvidan. Ovo su preduslovi za nesmetano praćenje i plasiranje sredstava svim bonitetnim klijentima banaka, kao i svih dobrih projekata, bez ikakvih problema uz optimalnu cijenu u postojećim uslovima. Ne očekuje se rast kamatnih stopa, usled visoke likvidnosti, dobre pripremljenosti banaka u vidu sopstvenih sredstava, kvalitetne deponetnske baze, a prepoznata je i potreba za podršku klijentima u još prisutnom pandemijskom okruženju - izjavio je Pejaković za "Dan".

S obzirom na to da će u ovoj godini rasti plate, očekivana je i veća tražnja za kreditima jednog dijela zaposlenog stanovništva.

- U bankarskom poslovanju važan je bonitet klijenta, procijenjeni rizik plasmana, prilivi i odlivi sredstava klijenta na kratkom i dugom roku, a povećana tražnja se podržava kako sopstvenim sredstvima tako, kvalitetnim depozitima i kreditnim linijama. Veća tražnja, ako je kvalitetna, može uticati i na smanjenje kamatnih stopa - pojasnio je Pejaković.

Precizirao je da najniže efektivne kamatne stope - EKS za kredite koji su odobreni tokom oktobra 2021. godine su imale kompanije od samo 3,64% na godišnjem nivou, dok je za građane važila prosječna EKS od 7,22% za pozajmice na godišnjem nivou.

- Sa sigurnošću možemo reći da će niže kamatne stope biti za mala i srednja preduzeća, gdje će veći dio aranžmana banaka i države od 140 mil EUR biti realizovan ispod tržišnih cijena tokom 2022. godine, a zaživljavanjem Garantnog fonda stiču se uslovi za dalje kvalitetnije postavke - naveo je Pejaković.

Od 1. januara kreće sa primjenom Zakon o sanaciji kreditnih institucija, kojim je predviđeno formiranje Sanacionog fonda, što će biti finansijsko opterećenje za banke.

- Prema zakonu, u Sanacionom fondu mora biti novac u vrijednosti od jedan odsto garantovanih depozita i ta sredstva se moraju obezbijediti u periodu od deset godina. Predviđeno je da banke jednom godišnje uplaćuju redovni doprinos i to do 30. juna za tekuću godinu. To jeste dodatni finansijski trošak za banke, što će umanjiti prihode, ali efekat za sistem, procijenjeno je, biće vrlo kvalitetan i osnovno je što ispunjavamo standarde EU. Podsjetio bih da banke plaćaju i premiju osiguranja na depozite Fondu za osiguranje depozita i da imaju i regulatorne troškove, pored troškova poslovanja zaposlenih, IT ulaganja, zakupa poslovnih prostora, gubitaka zbog nemogućnosti naplate potraživanja, tako da se ukupni prihodi banaka koriguju za te iznose, kao i ukupna raspoloživa sredstava za plasmane koja se umanjuje za iznos obavezne rezerve koja je instrument monetarne politike. Sve u svemu, poslovanje banaka je mnogo kompleksnije od percepcije običnog građanina, što je i shvatljivo - zaključio je Pejaković.