Generacije stvarale brend crnogorskih vina - U Plantažama smješten cijeli vinogradarsko-vinski sektor naše zemlje, uskoro stiže i "kratošija"

Problemi u poslovanju Plantaža su postali očigledni, a država je jasno najavila pomoć kompaniji koja čini 95% crnogorskog vinogradarstva i vinarstva, kazala je za Dan dr Vesna Maraš, profesor Univerziteta i naučni savjetnik iz oblasti vinogradarstva, govoreći o potencijalima jedne od najvećih nacionalnih kompanija.

- I ne samo to. U Plantažama je smješten cijeli vinogradarsko-vinski sektor naše zemlje - od proizvodnje kalemova vinove loze do vinskog turizma. Plantaže, sa ostalim crnogorskim proizvođačima vina, doprinose privrednom i turističkom sektoru naše zemlje, njenom ekonomskom i kulturnom razvoju. Vinski turizam je poslednjih godina postao izuzetno popularan u svijetu, pa i kod nas. No, već duže vremena svjedoci smo različitih, oprečnih mišljenja, sudova, teških optužbi i različitih istina o Plantažama, koje uveliko urušavaju ovaj brend. Zar ne možemo, umjesto optuživanja i ružnih riječi, jednostavno sve to prepustiti institucijama sistema da provjere? Zar da dozvolimo da se takvim komentarima urušava nacionalni brend - istakla je Maraš.

Ona smatra da je to odbacivanje ogromnih sredstava, truda i vremena generacija koje su stvarale i održale kompaniju, odbacivanje vranca, krstača i kratošije, koji su pronijeli slavu crnogorskih vina.

- Brend je obećanje! A vrijednost brenda je ispunjenje tog obećanja. Plantaže kroz svoja vina to rade više od pola vijeka, zato su to vina kojima svijet vjeruje. Ali, da li im i mi dovoljno vjerujemo? Da li znate koliko je teško prodati 15 miliona flaša vina, očuvati vinograde, zasade, kvalitet proizvoda, biti prisutan na 40 tržišta širom svijeta - naglasila je Maraš.

Ona ističe da su Plantaže rijedak primjer kompanije koja može i u ovakvim problemima, globalno nepovoljnom ekonomskom momentu, da održi proizvodnju i razvoj.

- Kreiran je novi proizvod, novo vino Plantaža - "crnogorska kratošija". Radimo intenzivno na digitalnoj transformaciji poslovanja, realizovali smo nekoliko projekata u oblasti digitalne transformacije u vinogradarsko-vinarskoj proizvodnji, većina njih realizovana je u okviru prestižnog Horizont 2020 programa. Završena je rejonizacija vinogradarskih područja naše zemlje, definisan sortiment i enološki postupci u proizvodnji vina. Selekcionisali smo klonove vranca, od 2012. godine proizvodimo sertifikovani kalem vranca, a pronašli smo i roditelje sorte vranac (kratošija i duljenga), pa s ponosom možemo reći da je sorta vranac, a time i istoimeno vino, potekla iz Crne Gore. Uspješno smo organizovali "Prvu međunarodnu konferenciju o vrancu i drugim crnogorskim autohtonim sortama vinove loze", sa najeminentnijim svjetskim naučnicima i stručnjacima, predstavili kakvo bogato genetsko nasljeđe vinove loze imamo u Crnoj Gori i Plantažama. Uporedo sa svim zadacima, radili smo i na formiranju i jačanju naših kadrova - kaže Maraš.

Ona je istakla da su kroz projekat "Genetski diverzitet vinove loze u Crnoj Gori" realizovali i najobimnija istraživanja vinove loze do sada rađena u našoj zemlji.

- Rezultati su objavljeni u jednom od najprestižnijih naučnih časopisa "Scientific Reports - Nature Research". Rezultati proučavanja su potvrdili da se crnogorsko vinogradarstvo bazira na porodici genetski povezanih sorti, što je karakteristično i za druge čuvene tradicionalne regione za gajenje vinove loze i proizvodnju vina. U Crnoj Gori je ta porodica uglavnom stvorena oko sorte kratošija (primitivo-zinfandel), najstarije sorte vinove loze koja se gajila u Crnoj Gori - pojašnjava Maraš.

Ona je dodala da je ovo genomsko ispitivanje omogućilo evidenciju i katalogizaciju genetskog diverziteta vinove loze u Crnoj Gori i predstavilo detaljan pedigre - porijeklo sorti i njihovu međusobnu genetsku povezanost.

- Naročit kuriozitet je utvrđivanje genetike loze iz Manastira Ostrog (Loza Svetog Vasilija Ostroškog), koja prema pisanim podacima datira iz 1672. godine, što je jedan od najstarijih pisanih podataka o vinovoj lozi u Crnoj Gori i na Balkanu. Ova nepoznata sorta je, prema legendi, iznikla na tom svetom mjestu, što su istraživanja i dokazala. Naučna analiza je potvrdila da je ova sorta nastala ukrštanjem stare sorte rozaklije sa sortom vinove loze pod imenom kosoranka (nađenom u blizini manastira), koja se u Vitis katalogu nalazi pod imenom Vela Pergola. Rezultatima ovih istraživanja kompanija 13. jul Plantaže i Crna Gora dobile su najmodernije genetske i genomske naučne činjenice za svoje specifično autohtono vinogradarstvo, što je presudno za naučnu, stručnu, razvojnu i marketinšku promociju ove strateške grane crnogorske poljoprivrede - rekla je Maraš.

Kako je dodala, posebnu pažnju izazvao je iznenađujuće veliki diverzitet vinove loze u Crnoj Gori, pozicionirajući jednu od najmanjih evropskih zemalja, kao jedan od centara diverziteta vinove loze na Balkanu i u svijetu.

- Otkriven je 101 različiti genotip vinove loze, među kojima 51 potpuno nov, nepoznat genotip, koji se gaji samo u Crnoj Gori. Zato smo na Ćemovskom polju podigli Nacionalnu kolekciju sa tim sortama u cilju njihovog očuvanja, valorizacije i komercijalizacije u budućnosti, kao kamen temeljac za kreiranje novih vina. Sve ovo Plantažama daje jednu novu dimenziju, elitniju, moćniju, jedinstvenu. Snaga sorti i teroara, naši ljudi i naša vina, naša su moć - naglasila je Maraš.

Ona ističe da su Plantaže ekonomski održiva i razvojno orijentisana kompanija, koja je u svojoj istoriji imala teških perioda koje je uspješno prevazilazila.

- Sjetimo se devedesetih godina prošlog vijeka, socijalizma i vremena Agrokombinata, kada su širom Jugoslavije takvi kompleksi propadali i bili privatizovani. Prevazilazeći brojne krizne periode, Plantaže su uspjele da održe proizvodnju i da u značajnoj mjeri razviju i unaprijede djelatnost. Podigle su se tada Plantaže, u poslednjih nekoliko decenija i godina obnovile su više od 750 hektara zasada, obogatile asortiman vina i okitile se sa ukupno više od 800 nagrada kako za kolektiv, tako i za kvalitet svojih vina. Bez namjere da branim, staro, novo, buduće rukovodstvo, govorim sa stanovišta struke i nauke. Dosadašnji rad, titule i međunarodna priznanja daju mi za to pravo, dobro znajući da "niko u svom selu nije knez", da je "ćutanje zlato", ali veoma često i "živo blato", da su mnogi intelektualci uplašeni od "mora botova koji su zamijenili seoske kafane ugodnim internet tehnologijama". Struka i nauka samo poznaju činjenice, ili: "Drag mi je Platon, ali istina mi je draža" - kazala je Maraš.

Ona naglašava da vino nije samo hrana i piće, već istorija i kultura jedne zemlje.

- U vinu je istina. Vino spaja ljude. Zato budimo zajedno, uložimo napore da se i ovaj težak period prevaziđe. Dajmo šansu ljudima koji znaju, koji su referentni da rade ovaj posao i ljudima koji ga vole. Ima takvih u Plantažama - kazala je Maraš.

Maraš ističe da je u njih, ne bez potencijala i razloga, vjerovao i P.E.Simon, ekspert Međunarodne banke za obnovu i razvoj.

- Pri podizanju Ćemovskog polja 1977. godine, rekao je: "Vranac" je zasad nepoznat u svijetu. Malo se zna i o Crnoj Gori u nekim djelovima svijeta. No, poznato je da vino ipak samo sebe krči put do svjetskog tržišta, ponajprije kvalitetom. Nadam, se da će "vranac" brzo stati na noge, upravo kao što je to i Crna Gora učinila u svojoj prošlosti." I tako već od 1982. godine, kada je bio šampion ljubljanskog sajma, crnogorski "vranac" uvijek sija najsjajnim odličjima sa najprestižnijih vinskih takmičenja. Plantaže su primjer kako se sopstvenim resursima, na svojoj zemlji, na tom besplodnom Ćemovskom polju, sa domaćim sortama i našim ljudima, može napraviti sjajna poljoprivredna oaza i uspješan poslovni sistem, koje su kreirale, održavale i čuvale generacije. Ovih dana stiže nam "kratošija", a ubrzo će i neka nova vina i neki novi proizvodi. Na nama je da to nastavimo i vjerujemo u nas i naše proizvode - rekla je Maraš.