Franšizno poslovanje predstavlja korišćenje profitno proverenog poslovnog modela drugog poslovnog subjekta. To je metod distribucije, gde vlasnik proizvoda ili usluge (davalac franšize), daje mogućnost i prodaje pravo primaocu franšize da nastupa na tržištu pod njegovim prepoznatljivim imenom/brendom i da distribuira njegove proizvode ili usluge: koristi njegovo ime i znak, "know how", metod i sistem poslovanja, prednosti kroz iskustvo na tržištu, dobija obuku i putokaze profitabilnosti.
U septembru je osnovana Srpska franšizna asocijacija, koja usko sarađuje sa Privrednom komorom Srbije. Marica Vidanović iz Centra za franšizing PKS, koja je ujedno u član UO Srpske franšizne asocijacije, pojasnila je u čemu je vrednost franšizinga, za koga je ovaj model poslovanja, koje su perspektive i kakva je budućnost ovog modela u našoj zemlji.
eKapija: Franšizing se pominje kao poslovna prilika i za davaoce i za primaoce. Šta je to što donosi davaocima i koje uslove mora da ispuni neko da bi bio davalac franšize? Ko može da bude primalac franšize?
- Procenat uspešno realizovanih franšiza, bilo da neko kupuje franšizini brend ili da od svog postojećeg biznis formata želi da napravi franšizu, je upravo iz razloga što se koristi proveren, sistematizovan, profitno orijentisan poslovni model, drugog pravnog subjekta. Franšizni odnos bazira se na prenosu specifičnih znanja, "know-how" i poslovne tajne, koje vlasnik franšize prenosi obukom na primaoca franšize i na taj način osigurava lakši put prema zajedničkom poslovnom uspehu.
Praksa je pokazala da je za ulazak u preduzetništvo, kupovina franšize sigurniji način započinjanja sopstvenog posla, jer ulazak u preduzetništvo putem franšize nudi prenos već oprobanog, profitno dokazanog sistema poslovanja, znanje, iskustvo i veštine. Franšizno poslovanje ima značajnu ulogu u svakoj zemlji, jer olakšava razvoj preduzetništva, ubrzava ga i čini ga sigurnijim.
Davalac franšize može biti bilo koji preduzetnik ili pravno lice, koji je vlasnik jedne robne marke i vizuelnog identiteta prepoznatljivog na tržištu, ali koji obavlja posao koji u dužem vremenskom periodu donosi profit, posao koji je izgrađen oko jedinstvenog ili neobičnog koncepta ili barem poseduje konkurentsku nadmoć na tržištu, posao sa mogućnosti široke geografske primene, posao kojim se jednostavno upravlja, posao čiji operativni troškovi nisu esktremno visoki, i posao koj je lako duplicirati (kopirati). Očekivano je da budući davalac franšize svoj koncept tj. uspešan "know-how", a svakako je i u obavezi da "pretočiti" u pisane standarde, kako bi bio u stanju da prenese svoje iskustvo na primoaca franšize. Ovo nekada može biti velika odskočna daska za kompanije koje ulaze u franšizu, jer nesumnjivo ovim postupkom u velikom broju slučajeva, unapređuju i svoje sistem rada.
Primalac franšize je u potpunosti nezavisno pravno lice, koji kupovinom franšize definiše način kako će poslovati na tržištu. Primalac franšize svakako mora raspolagati sa određenim novčanim sredstvima, koji želi da radi unutar sistema i po zadatim pravilima. Pristupajući mreži stiče pravo na upotrebu svih elemenata koji su predmet ponude: metod, sistem ili know-how, proizvodi, marka i imidž, pomoć pre, za vreme i nakon otvaranja i dr.
"Poštuj pravila" je osnovna premisa franšiznog poslovanja i vrlo važna za uspeh primaoca franšize. Primaoci kupuju franšizu verujući da će postići uspeh i profitabilnost poslujući u skladu sa operativnim pravilima.
Franšizno poslovanje ne odgovara svima podjednako. Nekome više odgovara potpuna nezavisnost da bi sami uspeli dok drugima više odgovaraju uslovi rada u velikim kompanijama. Da bi partnersto između primaoca i davaoca bilo uspešno, nije dovoljno da se primaocu svidi poslovni mode, nego i klutura, vrednosti i ciljevi koje prate poslovni model. Takođe, važi i obratno.
Oni koji urade detaljnu analizu, dobiće jednostavan odgovor: kroz franšizu se pruža mogućnost da se zaradi više novca, nego da sami pokreću nezavisan posao, i da shvate potencijal većeg povrata investicije na duži period – uprkos plaćanju početne naknade i procenta od ukupnog prometa.
eKapija: Da li franšiza može da garantuje manji rizik, a veći uspeh, nego pokretanje sopstvenog posla?
- Kupovina franšize je veoma isplatljiva, jer putem kupovine franšizinga u startu kupujete već oproban poslovni sistem, koji daje veću sigurnost u početku poslovanja, manji rizik za opstanak na tržištu, brzo širenje posla, prednost nad konkurencijom, trening i obuku, podrška u kriznim vremenima, razrađen marketing, povoljnije uslove nabavke robe i opremanje lokala po već utvrđenim pravilima, definisane finansijske planove.
Za davaoca franšize, osnovni benefit je mogućnost da koristi novac primaoca franšize za brže širenje brenda nego što bi mogli to da urade sa sopstvenim sredstvima ili kroz kredite i nezavisne investitore. Početna naknada za pristupanje sistemu i mesečne naknade koje dobijaju naknadno omogućavaju davaocu franšize da razvijaju svoj brend bez spoljašnje kontrole i pritiska koji bi mogli da imaju od potencijalnih investitora ili kreditora. Naknade se koriste za pokrivanje operativnih troškova u centrali, za obuku i podršku primaocima franšize, marekting i oglašavanje brenda, poboljšanje kvaliteta proizvoda i servisa i pozicioniranje brenda na tržištu.
Za primaoca franšize prednosti su:
- veliki broj mogućnosti za izbor;
- nedostatak znanja i iskustva može se nadoknaditi obukom;
- veća verovatnoća uspeha nego u samostalnom preduzetništvu:
- primalac je nezavistan poslovni čovek;
- kraće vreme neophodno za pokretanje poslovanja:
- inicijalna obuka i neprekidna podrška;
- pomoć u pronalaženju optimalnih lokacija;
- prodajna moć poznatog brenda i kvalitetne robe ili usluge;
- mogućnost korišćenja funkcionalnog poslovnog modela;
- manji troškovi kroz grupne nabavke, nacionalne i regionalne promotivne i marketing kampanje;
- kontakti sa novim klijentima kroz korporativni korisnički servis ili veb sajt, kontakti sa drugim primaocima franšiza koji mogu da pruže moralnu i savetodavnu podršku i razmenu iskustava kroz interne kanale komunikacije ili godišnje konferencije i pomoć u finansiranju poslovanja.
(Foto: Edhar/shutterstock.com)
eKapija: Koliko u Srbiji posluje franšiznih brendova? Ima li više domaćih ili stranih? Da li se neki sektor posebno ističe po broju franšiza? Gde vidite najveću perspektivu?
- Tržište Srbije je u velikoj meri otvoreno za poslovanje pod okriljem franšizinga, jer sa svojim potencijalom i diverzifikovanom tražnjom lokalnog stanovništva predstavlja najznačajnije tržište od svih zemalja bivše Jugoslavije. Međutim, svest o prednostima i mogućnostima franšiznog poslovanja u Srbiji i dalje nije na nivou na kojem bi trebalo da bude u poslovnim krugovima i poseduje nedostatak znanja o franšiznom poslovanju, za razliku od naših suseda. Svakako smo uočili da je došlo do povećanog interesa srpskih firmi koje su franšizing prepoznale kao uspešan modalitet širenja prodajne mreže.
Po poslednjim nezvaničnim istraživanjima PKS, tokom 2023. godine u Srbiji je poslovalo ukupno 220 franšiznih koncepata, gde veći deo, čak 80% je u korist stranih brendova, zauzimao preko 3.550 maloprodajnih kapaciteta, a zapošljavao preko 23.500 ljudi.
U Srbiji, franšizing kao poslovni koncept najviše je bio zastupljen u sektoru usluga (ugostiteljstvo - restorani brze hrane, klasični restorani, zatim promet nekretnina, autoservisne usluge, poslovne usluge, održavanje, hotelijerstvo, turizam itd). Veliki "bum" je primećen u delu edukacije dece, u pogledu mentalne aritmetike, sistema korišćenja dečije logike, razvoj IT sposobnosti i dr.
S druge strane, na temu razvoja franšizinga u Srbiji, postoji dosta činilaca koje treba unaprediti ili uvesti:
- nijedan zakon ne reguliše franšizing;
- nedostatak stručnog kadra za franšizno poslovanje / pravna i ekonomska pitanja;
- nepostojanje podrške za razvoj od strane institucija i države;
- i startap i rast preduzetništva najviše se oslanja na vlastite finansije;
- nepostojanje banaka zainteresovanih za franšizno poslovanje, tj. odobravanje posebnih franšiznih kredita;
- nedostatak podrške od strane institucija i razvojnih agencija;
- manjak strateškog razmišljanja kod malih preduzetnika, strah od konkurencije;
- preduzetnici nerado prihvataju ovaj način rasta iz straha od krađe intelektualnog vlasništva;
- nepostojanje Zakona o franšizingu i Disclosure LAW - manjak zaštite primaoca i davaoca franšize.
eKapija: PKS je organizovala niz seminara posvećenih franšiznom poslovanju. Kolika je bila zainteresovanost, šta je najviše interesovalo one koji su se odazvali?
- Zainteresovanost privrednika je bila velika, što smo i očekivali. Pored Beograda, obišli smo Kruševac i Novi Sad, za početak, jer održana serija seminara je bila samo uvod u ono što SFA planira u narednom periodu. Mnogo je veći broj bio onih koji su zainteresovani da od svog postojećeg posla kreiraju franšizu, ali ne znaju kako, šta je potrebno, koliko im je vremena potrebno, a svakako ono što ističemo na svakom našem nastupu jeste da se velika pažnja mora obratiti na Ugovor o franšizingu, koji je veoma kompleksan, i mora ga uraditi neko sa mnogo iskustva.
Pored Ugovora, pisane procedure i priručnici su nešto nezaobilazno i predstavljaju prenos "zlatnog know-how", jer upravo je to što primalac plaća kada ulazi u franšizu. Svakako, Srpska franšizna asocijacija će nastaviti da pruža konsultacije svim zainteresovanim, upravo u cilju da se u startu ne naprave greške koje mogu mnogo "koštati" obe strane.
eKapija: U septembru je osnovana Srpska franšizna asocijacija, a u oktobru je potpisan ugovor o saradnji sa PKS. Šta su definisani ciljevi i koje aktivnosti će biti sprovođene?
- U svim zemljama u regionu, na nivou EU i ostalog dela sveta, nacionalne franšizne asocijacije su upravo te, koje, kroz svoju ulogu promocije, afirmacije franšiznog sektora, kao i svoju reputativnost lobiraju za franšizni poslovni model. Glavni ciljevi nacionalne franšizne organizacije trebali bi biti zastupanje ekonomskih, socijalnih i političkih interesa franšizne industrije.
U razgovorima koje je Privredna komora Srbije vodila sa Evropskom franšiznom federacijom (EFF) i World Franchise Council (Svetski frašizni savet), kao dve svetske, priznate institucije koje okupljaju sve nacionalne asocijacije i globalno priznate eksperte ove oblasti, uz njihovu preporuku, a i PKS je prepoznala da je odličan momenat da se osnuje nova Nacionalna franšizna asocijacija u Srbiji.
PKS jeste prepoznata kao nacionalni nosilac i stožer franšizinga u Srbiji i svojim aktivnostima je doprinela u prethodnom periodu da se nastave aktivnosti na razvoju ovog sektora, ali, pored PKS, ovaj deo posla mora se preneti na buduću Asocijaciju. Osnaživanjem nacionalne franšizne organizacije i njenom većom prisutnošću na tržištu, okupljanje svih činilaca koji su uključeni u franšizno poslovanje, uticaće se na veću popularizaciju, kvalitetnog, proverenog i sertifikovanog franšiznog poslovnog modela. Upravo iz ovog razloga je i potisan Memorandum o saradnji, radi udruživanja i sinergije budućih aktivnosti na nacionalnom nivou. SFA će usmeriti aktivnosti i na promociju svojih članova, tj. nacionalnih koncepata u inostranstvu, jer članstvo u Evropskoj franšiznoj asocijaciji "otvara vrata" na mnogih tržištima.
Srpska franšizna asocijacija je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana osnovano u na inicijativu srpske franšizne zajednice, kao odgovor na potrebu da se privrednicima u Srbiji približi koncept franšiznog poslovanja i stvore pozitivni uslovi za njegov dalji razvoj i primenu. Ključna uloga SFA jeste isticanje uloge franšize u otvorenoj tržišnoj ekonomiji, zaštita franšiznog poslovanja kroz predstavljanje Evropskog etičkog kodeksa za franšizing, grupisanje članova franšiznog društva, uspostavljanje regulative i sertifikacije franšiznog poslovanja u Srbiji. Ovo svakako podrazumeva, kao prvi korak, nastavak edukacije o franšiznom poslovanju, jer želimo da predstavimo koji su franšizni benefiti, organizovanje konferencija na kojima će srpski privrednici razmeniti iskustva sa drugima iz regiona i EU, kao i brojne konsultacije koje će SFA pružati svim zainteresovanim na kupovinu ili kreiranje franšiznog koncepta. Članovi SFA su renomirane kompanije iz Srbije, i domaći i inostrani brendovi, koji svojim dugogodišnjim postojanjem dokazuju načela uspešnosti franšizinga.
(Foto: Freepik / senivpetro)
eKapija: Kako vidite budućnost franšizinga u Srbiji?
- U svetlu novovosnovane Srpske franšizne asocijacije i podrške koja je dobijena od strane poslovne zajednice, kao i od strane PKS, ne mogu sumnjati u napredak ovog sektora, naročito kada je u pitanju afirmacija i podizanje svesti o franšiznom poslovanju. Već u ovom momentu SFA se obraća veliki broj privrednika sa indicijom kreiranja franšize, i shvatanjem da ovaj model može biti olakšan put za širenje prepoznatljivosti njihovog poslovanja.
Ovo je odličan momenat u Srbiji da se pokrene uvođenje nacionalnog plana ili strategije za razvoj franšiznog sektora. Ovde najviše mislim na alate i korake koje bi olakšali put do franšiznog poslovanja, a koji je mnogo sigurniji način ulaska u preduzetništvo. Prvenstveno mislim na bespovratnu, finansijsku podršku, koja bi olakšala kupovinu franšize, podsticanje kreiranja franšize od strane naših uspešnih poslovnih modela, formiranje registra franšiza - kako bismo mogli da pratimo sektor, i svakako edukacija, edukacija i edukacija.
Aleksandra Kekić