NavMenu

Zbog Trgovske gore primjedbe upućene i Evropskoj komisiji

Izvor: eKapija Ponedjeljak, 22.12.2025. 10:27
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Shutterstock/Zoltan Acs)Ilustracija

Hrvatska je već pet do šest godina zadržana u pokušajima da pokrene ključne korake u izgradnji odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, a protekle sedmice primjedbe su upućene i Evropskoj komisiji, izjavio je Srni član Ekspertskog tima za Trgovsku goru Nemanja Galić.

Galić je istakao da se sve to čini zahvaljujući pravnoj strategiji i organizovanim, kontinuiranim aktivnostima Ekspertskog tima i institucija BiH, naglasivši da su aktivnosti intenzivirane otkako je Hrvatska krenula u takozvanu narodnu fazu.

- Protekle sedmice podnijeli smo Evropskoj komisiji detaljne primjedbe i zatražili više akcija, uključujući i pokretanje eventualnog postupka pred Sudom pravde EU - rekao je Galić.


Istakao je da Hrvatska još nije ispunila osnovni preduslov da bi mogla da započne konkretne radove na lokaciji, jer nisu dovršili studiju uticaja na životnu sredinu u okviru koje mora biti uključena i BiH.

- Oni najavljuju da će studija biti objavljena u prvom kvartalu naredne godine, ali to je tek prvi korak. Mi pomno pratimo sve aktivnosti i reagujemo na svaku promjenu. Možda javnost ne vidi uvijek sve, ali svaka Hrvatska odluka izaziva naš odgovor - naveo je Galić.

Podsjetio je da je strategija pravne zaštite BiH usvojena prije tri godine i da se svi koraci prate po njoj, kao i da je u aprilu pokrenut postupak pred Implementacionim komitetom ESPO konvencijom, uz stalan rad sa Savskom i Dunavskom komisijom i institucijama EU.

Nakon saopštenja SDP BiH da bez odlaganja treba intenzivirati aktivnosti da bi se taj projekat u Hrvatskoj zaustavio, Galić je napomenuo da institucije i stručnjaci u BiH već godinama pripremaju naučne i terenske dokaze koji će biti od značaja u daljem procesu.

- Samo na naučnim skupovima u Bihaću i Banjaluci, naveo je, predstavljeno je skoro 40 radova zasnovanih na domaćim analizama i istraživanjima - rekao je Galić.

Istakao je i da sporost Hrvatskog procesa nije slučajna, već rezultat pritisaka i pravovremenih intervencija BiH.

- Hrvatska je više puta morala produžavati sporazum sa Slovenijom o preuzimanju radioaktivnog otpada. To jasno pokazuje u kakvom su zaostatku. Naša reakcija je bila ključna u tome - zaključio je Galić.

Iz Kluba poslanika SDP BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH su pozvali sve relevantne aktere iz BiH da se "bez odlaganja intenziviraju aktivnosti u smislu pravne i političke borbe na međunarodnim adresama kako bi se zaustavio projekat uspostavljanja odlagališta nuklearnog otpada na granici sa BiH".


Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Godine 1954. odlučeno je da se započnu pripreme za izgradnju nove zgrade Skupštine u naselju Marijin Dvor, koji je od ranije planiran kao budući administrativno-politički centar grada. Iste godine raspisan je konkurs za dostavljanje arhitektonskih projekata buduće zgrade na kojem je pobijedio projekat arhitekte Juraja Neidhardta i njegovog asistenta Džemala Čelića. Na osnovu ovog projekta izrađen je i investicioni plan koji je 1956. i prihvaćen.

Na početak izgradnje se čekalo 24 godine, a tome su najviše kumovale ekonomske poteškoće. U međuvremenu pojavila se i ideja o izgradnji objekta u kojem bi bili smješteni svi republički organi uprave. Ta ideja je zaživljela 1964. odlukom da se pored zgrade Skupštine izgradi i soliter. Bilo je zamišljeno i da se ove dvije građevine povežu, ali to se nije dogodilo.

Početak izgradnje zgrade Skupštine, sada već Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, započet je 1978. Dana 13. jula 1979. autor projekta, Juraj Neidhardt, je preminuo, te daljnju gradnju nastavio je profesor Hamdija Salihović.

Današnja zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je završetkom izgradnje 1982. postala sjedište tadašnje Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. Konačni izgled zgrade mnogo je odstupao od prvobitnog. Današnja zgrada je viša za jedan sprat, a napravljene su i naknadne izmjene izgleda same fasade. Vjerovatno najveće odstupanje od projekta nastalo je izostavljanjem segmentnog oblika nad glavnom dvoranom, koji je u obliku ljuske trebalo da simbolizira okupljanje. Uprkos svemu, zgrada je zadržala najvažnije elemente prvobitne ideje i vizije.

U zgradi se nalaze tri sale: Velika sala, koja raspolaže sa ukupno 655 mjesta (526 standardnih mjesta, 112 mjesta u galeriji za posjetioce i medije i 17 mjesta za prevodioce), Bijela sala, koja raspolaže sa 180 mjesta u kojoj zasjeda Predstavnički dom i Plava sala, koja raspolaže sa 126 mjesta u kojoj zasjeda Dom naroda. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.