Šta će izgradnja poodionice Ozimice-Paprikuše značiti za stanovnike Zenice i Doboja

Za izgradnju poodionice Ozimice-Paprikuše na Koridoru Vc obezbijeđena su grant sredstva WBIF fonda u iznosu 136,7 miliona eura, što je doprinos Europske unije ovom infrastrukturnom projektu u BiH. Implementaciju će voditi Evropska investicijska banka, dok će sredstva biti dodijeljena Federaciji BiH.

Iako se radi o infrastrukturnom projektu, njegova važnost prelazi okvire cestogradnje. Povezivanje postojećih i planiranih dionica na sjevernom dijelu Koridora Vc treba donijeti skraćenje putovanja između Zenice i Doboja – dva ključna urbana i industrijska središta Federacije BiH – te poboljšati protok roba i ljudi na jednoj od najvažnijih evropskih saobraćajnih osi.

Prema procjenama, oko 385.000 stanovnika imat će neposredne koristi od boljeg pristupa tržištu rada, obrazovanju i zdravstvenim uslugama. Međutim, napredak će zavisiti i od političke dinamike. Sporazum o grantu, koji je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo, tek treba proći proceduru u Predsjedništvu BiH, dok je za potpisnika predložen ministar finansija i trezora.

U konačnici, grant nije samo infrastrukturna injekcija nego i test institucionalne sposobnosti BiH da apsorbira i implementira sredstva EU.

Koridor Vc je dio panevropske transportne mreže koja prolazi kroz četiri zemlje: Mađarsku, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu te završava u luci Ploče u Hrvatskoj, i ukupne je dužine od oko 700 kilometara, od čega kroz Bosnu i Hercegovinu prolazi najduži dio od oko 325 kilometara.

Sastoji se od glavne tranzitne ceste sjever-jug između zemalja regije kroz Bosnu i Hercegovinu. Nakon proširenja TEN-T Mediteranskog koridora na Zapadni Balkan, CVc počinje u Budimpešti, prolazi preko sjeverne Hrvatske (Osijek), kroz Bosnu i Hercegovinu preko Doboja, Zenice, Sarajeva i Mostara, a završava u hrvatskoj luci Ploče.

Više od 1,5 miliona ljudi žive duž Koridora Vc koji povezuje sjever i jug Bosne i Hercegovine i do 2021. godine bilo je završeno oko 138 kilometara autoceste.

Trenutno, sjeverni dio koridora (Svilaj – Doboj) bi trebao biti završen do 2026. godine. Središnji segment, od Doboja do Tarčina, bilježi znatno veći napredak, s više aktivnih gradilišta između Zenice i Doboja. Na jugu je povezan krajnji dio kod Bijače, ali između Mostara i Konjica ostaju tri ključne i tehnički najzahtjevnije dionice – među kojima se posebno izdvaja tunel Prenj, planiran kao najduži u zemlji (10,5 km).

Na linku OVDJE možete pogledati aktuelnu INFOMAPU izgradnje autoputeva i brzih saobraćajnica u BiH i regionu.