Prijava

Moja eKapija

Kontakt

Početna

Vijesti

Stroža pravila za solarne elektrane u RS: Poljoprivrednici traže zaštitu obradivog zemljišta

Izvor: eKapija

Četvrtak, 29.10.2026.

11:12

Komentari

Podeli

Ilustracija (Foto: Unsplash/Sungrow EMEA)

Poljoprivrednici u Republici Srpskoj podržavaju najavljenu intervenciju Vlade RS kojom bi trebalo da budu pooštrena pravila za izgradnju solarnih elektrana na poljoprivrednom zemljištu, nakon što je u posljednje tri godine prenamijenjeno više od 3.000 hektara zemljišta, a na više od 60 odsto te površine postavljeni su solarni paneli.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković smatra da je neophodno biti veoma oprezan prilikom prenamjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, jer je riječ o prirodnom resursu koji je ograničen i nenadoknadiv.

– Podržavam inicijativu da se postrože pravila i da se za postavljanje panela koriste nepristupačni tereni, odnosno zemljište koje po svom morfološkom i pedološkom sastavu nije pogodno ili je manje pogodno za uzgoj poljoprivrednih kultura i na kojem je otežan rad poljoprivrednih mašina. Zemljište kao prirodni resurs ograničenih mogućnosti treba sačuvati – rekao je Marinković Feni.

Upozorio je da bi očuvanje poljoprivrednog zemljišta trebalo da bude jedan od prioriteta, posebno u okolnostima kada se sve više govori o mogućim problemima u snabdijevanju hranom.

– Svi vidimo da se i u svijetu sve više govori o tome da će hrana biti veliki problem, a hranu možemo proizvesti samo na zemljištu – istakao je Marinković.

Naveo je da nema potpune informacije o tome da li je prilikom izgradnje postojećih solarnih elektrana urađena odgovarajuća analiza kvaliteta zemljišta, ali smatra da bi tom pitanju trebalo posvetiti veću pažnju.

Prenamijenjeno više od 3.000 hektara zemljišta

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, u periodu od 2022. do 2024. godine prenamjenom u nepoljoprivredne svrhe izgubljena su 3.064 hektara poljoprivrednog zemljišta, a na više od 60 odsto te površine postavljeni su solarni paneli.

Tokom 2022. godine prenamijenjeno je 588,07 hektara, godinu kasnije 1.141,13 hektara, a 2024. godine 1.335,08 hektara. Podataka za prošlu godinu još nema, ali se pretpostavlja da je nastavljen trend rasta prenamjene poljoprivrednog u građevinsko zemljište. Ovi podaci ukazuju na rast površina koje se izdvajaju iz poljoprivredne proizvodnje.

Ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Anđelka Kuzmić upozorila je da se kvalitetno poljoprivredno zemljište ne smije koristiti za izgradnju solarnih elektrana, ističući da su za društvo podjednako važne proizvodnja hrane i proizvodnja energije, javlja Fena.

Kuzmićeva je podsjetila da važeći propisi ograničavaju korišćenje poljoprivrednog zemljišta do četvrte klase u druge svrhe. Navela je da je resorno ministarstvo u izvještaju sačinjenom krajem prošle godine konstatovalo masovnu ekspanziju izgradnje solarnih elektrana širom RS.

Najavljene izmjene propisa

Vlada RS najavila je hitnu intervenciju – donošenje novih uredbi i izmjenu zakonskih akata, kako bi se ova oblast strože regulisala i preispitale ranije donesene odluke.

Prema postojećem sistemu, lokalne zajednice samostalno donose prostorne i regulacione planove, određuju lokacije za energetske objekte i odlučuju o prenamjeni zemljišta.

Za solarne elektrane snage do 150 kilovata dozvole se izdaju na lokalnom nivou, bez obaveze pribavljanja saglasnosti resornih republičkih ministarstava.

Takav sistem, prema dostupnim podacima, otežava praćenje kvaliteta zemljišta na kojem se grade solarne elektrane.

Ministarstvo energetike i rudarstva RS vodi evidenciju o broju izgrađenih objekata i njihovoj snazi, ali ne raspolaže registrom koji bi pokazao na kojoj klasi zemljišta se oni nalaze.

Izgradnja u poljoprivrednim područjima

Među područjima u kojima je zabilježena intenzivna izgradnja solarnih elektrana na poljoprivrednom zemljištu izdvajaju se Lijevče polje, Semberija i Posavina, gdje se tradicionalno uzgajaju žitarice, krompir, paprika i druge kulture. Po broju ovakvih objekata izdvajaju se Gradiška, Laktaši, Srbac, Modriča i Šamac.

Jedan od primjera koji je izazvao protivljenje mještana jeste naselje Podnovlje kod Doboja, gdje je planirana i započeta izgradnja solarne elektrane na više od 300.000 kvadratnih metara zadružnog zemljišta. Spor oko zemljišta i izgradnje pratile su krivične prijave i protesti građana, koji su ukazivali i na moguću štetu po seoski vodovod.

U Nevesinju su se građani i inicijative za zaštitu poljoprivrednog zemljišta protivili izmjenama prostornih planova kojima je, prema njihovim navodima, bilo predviđeno pretvaranje oko 1.100 hektara obradivog zemljišta u površine za solarne parkove, prenosi Capital.

Dugoročne posljedice prenamjene

Lokalne zajednice od prenamjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko mogu ostvariti kratkoročne prihode kroz naknade za prenamjenu, rentu i troškove uređenja građevinskog zemljišta, kao i komunalne takse i poreze.

Međutim, takvi prihodi otvaraju pitanje dugoročnih posljedica po poljoprivrednu proizvodnju i privredu, jer se postavljanjem solarnih panela zemljište na duži period, često 25 do 30 godina, isključuje iz proizvodnje hrane.

Gubitak obradivih površina može smanjiti domaću proizvodnju žitarica, povrća i voća, dodatno povećati zavisnost od uvoza i ugroziti snabdijevanje sirovinama domaće prehrambene industrije i lokalnih prerađivača.

Dodatni problem predstavlja vraćanje zemljišta u poljoprivrednu namjenu nakon prestanka rada solarnih elektrana, što može zahtijevati značajna ulaganja u sanaciju i rekultivaciju, zavisno od stanja zemljišta i načina na koji je postrojenje korišćeno.

Firme:

Vlada RS Banja Luka

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Banja Luka

Ministarstvo energetike i rudarstva RS

Udruženje poljoprivrednih proizvođača RS

Tagovi:

Komentari

Vaš komentar

Naš izbor

TE Ugljevik nabavlja ugalj iz Bukove Kose, cijena nije objavljena Energija

Mjere vlada kap olakšice u moru prošlih i budućih poskupljenja Agro

Kuzmić: Ne koristiti poljoprivredno zemljište za izgradnju solarnih elektrana Agro, Energija

Jesenja sjetva u Srpskoj skuplja do 20% Agro, Energija, Industrija

Višegodišnje protivljenje geološkim istraživanjima u dolini Plive: U fokusu zaštita vode i prirode Industrija, Građevina

DM-Montaža širi proizvodnju u Brodu, planiran povratak dijela poslova iz Njemačke Industrija, Građevina

Ratari čekaju kišu: Tvrdo zemljište i rast troškova usporavaju sjetvu Agro, Energija

Poljoprivrednici u Srpskoj traže proglašenje elementarne nepogode Agro, Industrija

Rubrike za dalje čitanje

Retrospektiva investicija

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.

Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu

Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.