Višegodišnje protivljenje geološkim istraživanjima u dolini Plive: U fokusu zaštita vode i prirode

Duže od četiri godine traje protivljenje mještana Jezera i okolnih opština Šipova, Jajca i Mrkonjić Grada geološkim istraživanjima. Mještani i aktivisti strahuju da bi eventualno otvaranje rudnika moglo ugroziti rijeku Plivu, koja se uliva u Vrbas, kao i izvore pitke vode.

Uprkos protestima i sprečavanju prolaska mašina na brdo Otomalj iznad Jezera, u blizini Plive, istraživanja uz dozvole resornog ministarstva i dalje traju. Mještani kažu da ne odustaju, uprkos pritiscima kojima su, prema njihovim riječima, izloženi.

Tokom medijske ture koju je organizovao Centar za životnu sredinu, mještani i aktivisti predstavili su svoje primjedbe i razloge protivljenja istraživanjima.

Suzana Rajković, aktivistkinja Udruženja građana Dolina Plive, ističe da se geološka istraživanja sprovode na području tri opštine – Mrkonjić Grad, Šipovo i Jezero.

– Radi se o dva istražna polja: Sinjakovo – istražno polje koje dijele tri opštine, Mrkonjić Grad, Šipovo i Jezero, i istražno polje Jezero, koje obuhvata samo dio brda Otomalj, a pripada opštini Jezero – priča Rajkovićeva, pokazujući na lokaciju Kovačevac, koja pripada istražnom polju Sinjakovo.

– Mi se borimo protiv geoloških istraživanja i otvaranja rudnika na našoj teritoriji, u našoj predivnoj prirodi, pored rijeke Plive. Istražne radnje koje se trenutno sprovode nalaze se na udaljenosti od 300 do 400 metara od rijeke Plive – ističe ona.

Rajkovićeva navodi da od početka nije dovoljno jasno kakav bi rudnik mogao biti otvoren, dok je kompanija Yugo Metals Limited na početku predstavljala da se traže zlato i srebro.

– Međutim, mi smo u prvim tim fazama istraživanja na australijskoj berzi otkrili njihovu ponudu litijuma. Kasnije je u emisijama njihov geolog spominjao da se tu radi o kobaltu, litijumu itd. S obzirom na to o kakvim metalima je riječ, mi smo veoma zabrinuti, jer ukoliko dođe do otvaranja takve vrste rudnika na ovoj teritoriji, biće ugrožen ne samo Mrkonjić Grad, Šipovo, Jezero, već i lokaliteti mimo tih opština, jer rijeka Pliva ne prolazi samo kroz Šipovo i Jezero, ona teče dalje u Jajce, a ispod Plivskog vodopada se uliva u rijeku Vrbas – navodi ona.

Napominje da se voda iz Vrbasa koristi za snabdijevanje Banjaluke, Laktaša i drugih lokalnih zajednica.

– Radi se o više od 250.000 ljudi. To je alarmantna činjenica i moramo razmišljati o tome da li ćemo kroz određeno vrijeme, ako budu otvoreni rudnici, imati vodu za piće – kaže Rajkovićeva.

Rajkovićeva je pohvalila Okružni sud u Banjaluci, koji je, prema njenim riječima, u decembru prošle godine poništio rješenje Ministarstva energetike i rudarstva RS za istražno polje Jezero.

– Sudovi dobro rade svoj posao, ali je problem u Ministarstvu energetike i rudarstva, koje konstantno izdaje rješenja o geološkim istraživanjima, koja imaju velike zakonske propuste i krše Zakon o geološkim istraživanjima. Svaki put kad mi oborimo to rješenje, oni izdaju novo sa još većim manjkavostima – tvrdi Rajkovićeva.

Dodaje da pojedini stanovnici nemaju hrabrosti da javno govore o ovoj temi zbog, kako navodi, ucjena i pritisaka.

– Ja sve ovo radim kao majka, zbog svoje djece, zbog budućih pokoljenja, zbog naše predivne prirode, Plive, Jajca, Sinjakova, Plivskih vodopada, izvora Plive i na kraju zbog rijeke Vrbas – kaže ona.

Džeraldina Ribić, članica Udruženja građana Dolina Plive, kaže da mještane brine gdje odlaze otpadne vode sa bušotine.

– Mi pretpostavljamo da one odlaze u zemlju, jer nema cisterni koje bi ih odvozile. Ispod tog brda se nalazi naselje, gdje žive porodice sa djecom, bave se poljoprivredom, a u blizini je jezero Đol i Pliva. Mislim da se o tome ne govori dovoljno u posljednjih osam mjeseci – priča Ribićeva.

Dodaje da su do sada održana dva protesta, ali da se stanovništvo nakon toga počelo povlačiti.

Mumin Keljalić iz Udruženja građana Dolina Plive smatra da su razlog tome stalni pritisci lokalne vlasti u Jezeru na stanovništvo.

– Ovo je vrlo značajna i kvalitetna rijeka, koja ima bogate izvore vode, a prosječan protok Plive na izvoru je 20 kubika u sekundi. Kad vidite kakav je Vrbas, Neretva i druge rijeke, to je zaista nešto što se mora čuvati – ističe Keljalić.

Smatra da bi istraživanja i eventualna eksploatacija mogli ugroziti prirodna bogatstva ovog područja.

Nataša Mazalica iz Centra za životnu sredinu kaže da godinama rade na zaštiti ovog područja, a od ove godine još aktivnije, nakon što je u aprilu osnovana Koalicija za Plivu. Ona okuplja formalne i neformalne grupe iz doline Plive, od Jajca, Jezera i Šipova do Mrkonjić Grada.

– Povod su geološka istraživanja na Sinjakovu i Otomalju i ostali štetni projekti, poput mini-hidroelektrane Jovići, koja prekida zaštitu cijelog područja – kaže Mazalica.

Prema njenim riječima, sporno je što ova mini-hidroelektrana prekida tok i kontinuitet riječnog staništa te usporava vodu.

– Tako dobijate zamuljavanje dna, na kojem žive određeni organizmi koji su u lancu ishrane povezani sa ostalim vrstama u višim lancima ishrane – ističe ona.

Pliva je, navodi Mazalica, zbog izuzetnog biodiverziteta i značaja bila predviđena za zaštitu od izvora, uključujući i izvor Janja, pa sve do granice sa Federacijom BiH.

– Pliva bi trebalo da bude zaštićena po dva osnova i to viši rang zaštite, a već ranije su bila rađena istraživanja i očekuje se da će naredne godine to područje biti zaštićeno. Drugi osnov je da se zaštiti od ušća Janja u Plivu pa do granice sa FBiH. Pliva nije dovoljno istražena, tako da ćemo, nadam se, predati inicijativu za zaštitu, a zatim imati istraživačke kampove da bismo utvrdili šta se tu nalazi – kaže Mazalica.

Posebno naglašava značaj Plive za zaštitu pitke vode.

– Geološka istraživanja se trenutno izvode, a ako bi se otvorio rudnik na području Jezera, odnosno Sinjakova i Otomalja, imali bismo negativan uticaj na kvalitet vode za piće, jer se rijeka Pliva nalazi između dva polja, Sinjakova i Otomalja, pa bi se atmosferskim padavinama ta otpadna voda direktno slivala u Plivu, koja napaja Vrbas. Još jedan problem je i krčenje šuma, jer da biste otvorili rudnik, vi morate da iskrčite ogromnu količinu šuma, a tako gubite sunđer za vodu – napominje Mazalica.