Bez hitnih mjera na uvoz mlijeka: Ministarstvo traži višegodišnje podatke

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, na čelu sa ministrom Stašom Košarcem, nije prihvatilo zahtjev entitetskih i kantonalnih udruženja proizvođača mlijeka za hitno uvođenje zaštitnih mjera na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina, zatraživši dopunu podataka i postupanje putem nadležnih entitetskih institucija.

U zvaničnom odgovoru koji je na adrese proizvođača stigao prije nekoliko dana navodi se da na osnovu trenutno dostavljenih podataka nije moguće utvrditi ispunjenost zakonskih uslova predviđenih domaćim propisima i međunarodnim sporazumima.

– Ministarstvo smatra da dostavljeni podaci predstavljaju osnov za dalju analizu, ali da na osnovu trenutno dostavljenih podataka nije moguće utvrditi ispunjenost uslova iz prethodno navedenih propisa i poštovanje obaveza koje proizilaze iz potpisanih međunarodnih sporazuma – navodi se u zvaničnom odgovoru resornog ministra Staše Košarca.

Iz Ministarstva objašnjavaju da se prekomjerni uvoz i nastala šteta procjenjuju na osnovu višegodišnjeg perioda od tri do četiri godine, dok su mljekari u zahtjevu dostavili podatke samo za 2025. godinu i prvih osam mjeseci 2026. godine.

Zatraženo je i da se podaci razvrstaju po preciznim tarifnim oznakama kako bi se jasno utvrdilo na koje proizvode se poremećaj odnosi.

Ministarstvo je ukazalo i na proceduralni propust, istakavši da zahtjev treba dopuniti i uputiti putem nadležnih entitetskih institucija. Predloženo je da se problematika razmotri i u okviru Odbora proizvođača, prerađivača i prometnika mlijeka pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Udruženja mljekara iz Republike Srpske, Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona, koja čine oko 68 odsto ukupne proizvodnje sirovog mlijeka u BiH, uputila su krajem septembra zahtjev za hitno donošenje privremenih zaštitnih mjera.

Proizvođači su prvenstveno zatražili uvođenje zaštitne carinske stope, odnosno prelevmana, na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina od 0,38 KM do 3,19 KM po kilogramu, zavisno od kategorije proizvoda.

Zahtijevali su i količinska ograničenja kroz carinske kvote na osnovu trogodišnjeg prosjeka kako bi se zaustavio, kako navode, nekontrolisan priliv robe.

– Domaći mljekarski sektor nalazi se pred potpunim kolapsom uzrokovanim nekontrolisanim i prekomjernim uvozom mliječnih proizvoda po izuzetno niskim, ekonomski neopravdanim cijenama. Zvanični podaci o uvozu za prvih osam mjeseci 2026. godine, u poređenju sa istim periodom prošle godine, jasno ukazuju na destruktivan trend koji direktno uništava domaće proizvođače mlijeka, ali i prerađivački sektor – upozorili su mljekari u dopisu Ministarstvu.

Zahtjev su obrazložili podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH prema kojima je u prvih osam mjeseci 2026. godine uvezeno 33,34 miliona kilograma mliječnih proizvoda, što predstavlja količinsko povećanje u odnosu na isti period prethodne godine.

Uprkos većoj količini uvoza, ukupna vrijednost pala je sa 172 miliona KM na 159,7 miliona KM, dok je prosječna uvozna cijena, prema navodima iz zahtjeva, smanjena za 7,33 odsto.

Posebno su ukazali na uvoz sireva po cijeni od oko osam KM po kilogramu, dok se sir iz BiH istovremeno izvozi po prosječnoj cijeni od 11,27 KM po kilogramu. Mljekari smatraju da to pokazuje da se na tržište BiH plasiraju evropski viškovi po cijenama nižim od proizvođačkih.

Mljekari upozoravaju da je pritisak uvoza doveo do stvaranja više od 30 odsto skladišnih viškova kod prerađivača, prekida otkupa i pada otkupne cijene svježeg sirovog mlijeka za čak 30 odsto u većem dijelu zemlje.

Poručuju da u trenutnim uslovima često rade samo kako bi pokrili troškove goriva. Prema njihovim navodima, farme se masovno gase, a muzna grla šalju na klanje, čime se ugrožavaju prehrambena nezavisnost zemlje i opstanak seoskih područja.