NavMenu

Za modernizaciju distributivne mreže u BiH potrebne 3 mlrd KM

Izvor: eKapija Petak, 16.10.2026. 08:06
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Vereshchagin Dmitry/shutterstock.com)Ilustracija
Bosna i Hercegovina u narednim godinama mora uložiti milijarde maraka u modernizaciju elektroenergetskog sistema, dok postojeća prenosna i distributivna mreža već sada doseže limite pred naletom novih solarnih i vjetroelektrana.

Predsjednik BH Komiteta CIGRE Zijad Bajramović upozorava da je korekcija cijena električne energije za domaćinstva neizbježna, ali i da vlasti hitno moraju zaštititi socijalno ugrožene građane.

Prema aktuelnim procjenama, BiH bi u naredne četiri godine godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora. Ipak, infrastruktura u postojećem stanju to ne može izdržati.

– Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine – kazao je Bajramović za BHRT, prenosi Klix.

On je precizirao da je na mrežu već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata, zbog čega su hitni infrastrukturni zahvati prioritet kako ne bi došlo do kolapsa ili blokade novih projekata.

Za distributivnu mrežu potrebne tri milijarde KM

Glavna prepreka ostaje finansiranje. Samo za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine neophodno je obezbijediti oko tri milijarde konvertibilnih maraka. Bajramović smatra da trenutni tarifni model ne može iznijeti ovaj teret.

– Cijena mora omogućiti pokrivanje troškova proizvodnje i transporta te obezbijediti sredstva za nova ulaganja. Po meni je to neminovnost – istakao je govoreći o poskupljenju struje.

Ipak, naglašava da se mora voditi računa o socijalnoj komponenti.

– Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija – kazao je Bajramović za BHRT.

Potrebni zamjenski kapaciteti i skladištenje energije

BiH sve češće gubi status sigurnog izvoznika struje i u pojedinim periodima postaje zavisna od uvoza. Kao razloge Bajramović navodi krizu u sektoru rudarstva, nedostatak adekvatne razvojne politike te potrebu usklađivanja cijena uglja i struje s realnim troškovima.

Pored unutrašnjih problema, spoljni pritisak vrše i stroga pravila Evropske unije, poput mehanizma CBAM koji uvodi takse na emisije ugljenika pri izvozu u EU.

Budući da je do 2050. godine predviđeno potpuno zatvaranje termoelektrana, BiH mora ubrzano graditi zamjenske kapacitete, baterijske sisteme za skladištenje i fleksibilne mreže za balansiranje energije.


Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.