NavMenu

Oscilacije u proizvodnji hidroelektrana BiH koštaju stotine miliona eura

Izvor: eKapija Ponedjeljak, 17.08.2026. 12:52
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Echunder/shutterstock.com)Ilustracija
Hidrološke prilike imaju ključan uticaj na proizvodnju električne energije u hidroelektranama u Bosni i Hercegovini, a razlika između izrazito vlažnih i sušnih godina može imati ekonomski efekat od oko 210 miliona eura godišnje.

Pokazuje to analiza energetskog stručnjaka i predsjednika Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (BH K CIGRE) Zijada Bajramovića.

Prema podacima iz analize, velike hidroelektrane u BiH tokom posljednjih osam godina prosječno su proizvodile oko 5,3 teravat-sata električne energije godišnje.

Međutim, zbog velikih oscilacija u količini padavina i dotoku vode ostvarena proizvodnja često je znatno odstupala od višegodišnjeg prosjeka.

Vlažna godina donosi veću proizvodnju i izvoz

Povoljni hidrološki uslovi tokom 2023. godine omogućili su proizvodnju 6,4 teravat-sata električne energije u hidroelektranama, što je približno 21 odsto iznad prosjeka.

Veća proizvodnja iz obnovljivih izvora smanjila je potrebu za angažovanjem termoelektrana i uvozom električne energije te istovremeno povećala izvozni potencijal BiH na regionalnom tržištu.

Bajramović navodi da povećanje proizvodnje sa prosječnih 5,3 na 6,4 teravat-sata predstavlja dodatnih 1,1 teravat-sat električne energije.

Pri prosječnoj tržišnoj cijeni od 100 eura po megavat-satu, vrijednost dodatno proizvedene električne energije procjenjuje se na oko 110 miliona eura.

Suša donosi gubitke i potrebu za uvozom

Nepovoljni hidrološki uslovi mogu, s druge strane, značajno ugroziti proizvodnju električne energije.

Kao primjer navedena je 2020. godina, kada je zbog sušnih perioda i smanjenog dotoka vode proizvodnja iz hidroelektrana iznosila 4,3 teravat-sata, odnosno oko 19 odsto manje od osmogodišnjeg prosjeka.

Takav pad znači gubitak od približno jednog teravat-sata električne energije. Njegova tržišna vrijednost, pri cijeni od 100 eura po megavat-satu, procjenjuje se na oko 100 miliona eura.

Osim gubitka prihoda od prodaje električne energije, elektroenergetski sistem suočava se i sa dodatnim troškovima zbog potrebe za uvozom struje ili angažovanjem skupljih proizvodnih kapaciteta.

Bajramović upozorava da nepovoljna hidrologija može ugroziti finansijsku stabilnost elektroprivrednih preduzeća i smanjiti iznose dostupne za investicije i modernizaciju energetskih kapaciteta.

– Ukupna razlika između izrazito povoljne i izrazito nepovoljne hidrološke godine iznosi oko 2,1 teravat-sat, odnosno približno 40 odsto prosječne godišnje proizvodnje velikih hidroelektrana u BiH. Pri cijeni od 100 eura po megavat-satu, ekonomski efekat te razlike procjenjuje se na približno 210 miliona eura godišnje – navedeno je u analizi.

Potrebna diversifikacija energetskog sektora

Bajramović ističe da velika zavisnost od hidroloških prilika potvrđuje potrebu za diversifikacijom energetskog sektora.

To podrazumijeva razvoj vjetroelektrana i solarnih elektrana, izgradnju baterijskih sistema za skladištenje energije i fleksibilnije upravljanje elektroenergetskim sistemom.

Takve investicije mogle bi ublažiti posljedice hidroloških oscilacija, povećati sigurnost snabdijevanja električnom energijom i osigurati dugoročnu finansijsku održivost energetskog sektora BiH, prenosi N1 objavu Fene.


Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.