Međunarodni investitori pokazuju sve veće interesovanje za region - I mala zemlja može biti odlična polazna tačka

Posljednja dva panela u okviru četvrtog izdanja Infintech konferencije koju je u Tivtu organizovala crnogorska kompanija Logate stavila su fokus na infrastrukturu otpornu na promjene koje donosi budućnost.

Nikola Milović, savjetnik Upravnog odbora, ALTA Banka AD Bitola istakao je da je ulaganje u infrastrukturu prije svega pitanje vizije kompanije i donošenja odluka.

- Važno je pravovremeno ulagati, naročito u infrastrukturu. Kada je riječ o IT infrastrukturi, ako ne prepoznamo šta će se desiti u naredne dvije godine i ne donesemo odluku šest mjeseci, godinu ili dvije prije nego što do toga dođe, već je prekasno. Strast ljudi i sposobnost predviđanja budućnosti preduslovi su za uspjeh kompanije - naveo je Milović, piše Media Biro.

Jovan Ćetković iz kompanije T-Mobile Polska osvrnuo se na izazove sa kojima su se susretali u sektoru telekomunikacija.

- Ponekad je zaista pametnije ne dirati određene stvari - bilo zato što je prerano za to, bilo zato što sama transformacija ne donosi stvarnu vrijednost. Još je važnije pojednostaviti infrastrukturu uklanjanjem usluga i komponenti koje ne doprinose vrijednosti. Na takva pitanja se ne može odgovoriti generički, niti se može primijeniti neki univerzalni recept. Sve zavisi od konteksta – onoga na čemu trenutno radite i vrste usluga kojima upravljate. Ne možete razmišljati samo o velikim sistemima. Ono što mi je zadavalo najviše glavobolje, uvijek su bile one male komponente koje su čekale svojih "pet minuta slave". Male stvari – a znam da ovdje ima ljudi koji su to zajedno sa mnom proživljavali – poput malih balansera opterećenja ili proxyja. Ulažemo milione u velike, ključne elemente sistema, a onda nam upravo te male komponente stvaraju ozbiljne probleme kada sve stane. To često zaboravljamo. Zato moramo usmjeriti pažnju na cjelokupni lanac procesa i zaista prepoznati šta je u tom lancu najvažnije – a ne samo velike stvari - ispričao je Ćetković.

Bünyamin Öztürk, direktor usluga iz Odine istakao je da je iz operativne perspektive, potrebno pripremiti poslovanje za bilo kakve poslovne promjene, uticaje i slično.

- Jer, ako niste u stanju pripremiti te segmente sistema i poslovanja, nećete moći iskoristiti vrijednost koju tehnologija donosi. Stoga je od ključnog značaja izvršiti neophodne pripreme i sa operativnog aspekta kako bi poslovanje bilo spremno za sve promjene na sistemu. Upravo zato je uvijek bolje ograničiti obim, obaviti pripreme i iskoristiti prednosti, a tek potom proširiti poslovanje i infrastrukturu - naveo je Öztürk.

Dinko Eror, potpredsjednik za region EMEA (Centralna, Sjeverna i Istočna Evropa) kompanije Red Hat ukazao je na pozitivne strane otvorenog koda.

- Kod otvorenog koda nije poenta u tome da je licenca za vas besplatna. Suština je u nečemu drugom. Kao prvo, tu je nevjerovatna inovativnost. Svi vi imate poteškoća da pronađete dovoljno ljudi za obavljanje posla, zar ne? Mi nemamo taj problem. Imamo milione programera širom svijeta. Kao drugo, sve vam je transparentno. I kao treće, ne postoji "prekidač za gašenje" kojim bi neka vlada mogla zaustaviti otvoreni kod. A tu je i još jedna stvar, nešto tehničke prirode. Moramo razdvojiti aplikaciju i infrastrukturu pomoću platforme. Naš današnji problem je to što se aplikacije izvršavaju direktno na infrastrukturi. A ako morate izvršiti premještanje, morate premjestiti sve, što iziskuje mnogo vremena i troškova - ispričao je Eror.

Miloš Milošević, osnivač aplikacije Presto ukazao je na veliki uticaj nepredvidivih spoljašnjih uticaja.

- Jasno je da proizvodom možete upravljati, dok je tržište vanjsko okruženje kojem se morate prilagoditi. Stoga smo, kada je koncept otvorenog bankarstva stigao u Crnu Goru, odmah iskoristili tu priliku i podnijeli zahtjev za licencu Centralnoj banci Crne Gore. U tom trenutku smo se suočili sa situacijom u kojoj nije postojalo centralno čvorište – a ne postoji ni danas – koje bi objedinjavalo sve procese, pa smo morali vršiti integraciju sa 11 različitih banaka, što je predstavljalo priličan izazov. Takođe smo shvatili da je bankarski sektor, uglavnom, kupovao rješenja od dobavljača samo kako bi formalno zadovoljio regulatorne zahtjeve, ne očekujući da će im se iko zaista obratiti sa zahtjevom za pristup podacima. Kada smo mi zatražili pristup, našli su se u vrlo neobičnoj situaciji jer zapravo nisu ni znali šta su kupili. Za nas je stoga bilo prilično izazovno osigurati jednako korisničko iskustvo za klijente različitih banaka; taj izazov će biti prisutan i prilikom širenja poslovanja na druga tržišta na koja planiramo ući - naveo je Milošević.

Luka Uskoković iz NLB Banke ukazao je na to kako gledaju poslovanje u fintech sektoru.

- Naš pogled na fintech kompanije jasno se oblikovao prije, rekao bih, pet godina, kada je naš izvršni direktor imao viziju da taj segment – pa čak i sam naziv "fintech" – izdvoji kao posebnu organizacijsku jedinicu. Od tog trenutka na fintech kompanije prvenstveno gledamo kao na konkurenciju, jer one to i jesu. I danas vidimo da dio međunarodnog prometa, putem opcija kvazi-gotovinskih transakcija i digitalnih novčanika, odlazi izvan banaka. Procjenjujemo da će taj udio biti znatno veći s ulaskom u EU. Ova zemlja će postati članica EU za manje od dvije godine. Stoga očekujem primjenu strategije "pasoširanja" (passporting) čak i od strane globalnih fintech igrača, tako da definitivno možemo predvidjeti odliv dijela prometa izvan zemlje. Ipak, prije svega smo partneri – čak i danas dijelimo istu pozornicu i ima mjesta za sve nas. Upravo nam je ovdje potrebna namjenska fintech funkcija i tim koji će nam pomoći da koordiniramo i kontrolišemo naše veze s fintech kompanijama, prvo na nivou zemlje, a zatim i u regionu - ispričao je Uskoković.

Matthias Timm, službenik za operacije Međunarodne finansijske korporacije govorio je o izazovima pri radu sa fintech kompanijama na Balkanu.

- Tek sam nedavno počeo raditi na području Zapadnog Balkana, pa mi je to tržište bilo relativno novo, ali imam iskustva s radom u mnogim manjim zemljama i zaista uživam putovati kroz ovaj region. Ne bih rekao da postoji problem s nedostatkom talenata ili kapitala za početne faze razvoja. Postoji mnogo programa bespovratnih sredstava i inicijativa koje pomažu startupima da povećaju obim poslovanja, ali pravi problem nastaje u fazi rasta. Vidimo mnogo startupa, ali kada vršimo analizu tržišta, ne zanimaju nas fintech kompanije ili startupi koji posluju samo u jednoj zemlji; potrebno je da posluju na međunarodnom nivou. Kompanija mora ostvarivati višemilionske prihode, a pojedinačna tržišta ovdje predstavljaju izazov. Teško je pronaći zanimljive kompanije, a potreban je fokus na to koje bi moglo biti drugo tržište, gdje se širiti, koje prilike postoje i kako dokazati uspješnost kompanije u toj drugoj fazi. To u suštini stvara izazov ili nedostatak u odnosu na kompanije u Evropi ili SAD-u, jer ovdje praktično morate izgraditi kompaniju dva puta - jednom na domaćem tržištu, a zatim ponovo na drugom tržištu – što donosi dodatne poteškoće - naveo je Timm.

Izvršni partner iz Shape Capital Partners Andreas Nemeth ukazao je na potencijal koji međunarodni investitori vide u regionu Zapadnog Balkana.

- Međunarodni investitori koji posmatraju ovaj region fokusiraju se upravo na kompanije poput Miloševe i – znate – na osnivače poput Miloša, jer oni zapravo dokazuju da se i u malim zemljama mogu izgraditi sjajne kompanije. Dakle, smatram da mala zemlja ne ograničava veličinu kompanije. Uzmimo za primjer Estoniju, koja je zapravo bila kolijevka mnogih velikih fintech kompanija i uspješnih "jednoroga". Ako pogledamo skorašnja dešavanja u Srbiji, gdje je Ominimo postao prvi fintech "jednorog" na Zapadnom Balkanu, vidimo da se međunarodni investitori sve više interesuju za ovaj region. Stoga smo potpuno uvjereni da i mala zemlja može biti odlična polazna tačka za veliku kompaniju – posebno kada ona širi poslovanje izvan granica svoje zemlje, odnosno kada ne gradi posao samo za domaće tržište, već teži ka međunarodnom tržištu - istakao je Nemeth.