Rast cijena stočne hrane mogao bi poskupjeti piletinu u BiH

Izvoz piletine iz Bosne i Hercegovine u prvih osam mjeseci ove godine bilježi pad u odnosu na isti period lani, dok proizvođači upozoravaju da bi zbog rasta cijena kukuruza i stočne hrane u narednom periodu moglo doći i do poskupljenja piletine na domaćem tržištu.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih osam mjeseci ove godine izvezeno je 4.157.776 kilograma piletine, u vrijednosti od 21.112.371 KM.

U istom periodu prošle godine izvezeno je 5.465.976,84 kilograma piletine, ukupne vrijednosti 25.519.999,99 KM.

To znači da je izvoz u prvih osam mjeseci ove godine količinski manji za oko 1,31 milion kilograma, dok je njegova vrijednost smanjena za približno 4,41 milion KM u odnosu na isti period prošle godine.

Velibor Popović, predsjedavajući Koordinacionog odbora živinara BiH, kazao je za Nezavisne novine da je do pada izvoza prvenstveno došlo zbog četvoromjesečne zabrane izvoza na tržište Evropske unije, uvedene zbog avijarne influence.

– Tada je definitivno došlo do viškova na domaćem tržištu, a zamrzavanje robe je još jedan dio tog problema koji nije u potpunosti riješen. To je osnovni razlog zbog kojeg je došlo do pada izvoza. Međutim, otkako je izvoz ponovo odobren, negdje u junu, sve ide prema planu i izvozi se kontinuirano – kazao je Popović.

Prema njegovim riječima, kretanje cijena sirovina i stočne hrane moglo bi u narednom periodu uticati i na cijene mesa.

– Da li će doći do povećanja, sada je veliko pitanje. S obzirom na sušni period, prema informacijama s berzi, cijene kukuruza i pšenice u okruženju već blago rastu. To će uticati na buduće cijene – rekao je Popović.

On je dodao da bi rast cijena žitarica mogao dovesti i do povećanja cijena stočne hrane, što bi se moglo odraziti na cijene piletine.

– Samim tim može doći do rasta cijena. Stočna hrana čini oko 70 odsto cijene koštanja žive mjere. To je jednostavno tehnologija proizvodnje. Ako cijene stočne hrane budu rasle, logično je da ćemo imati uticaje koji mogu dovesti do rasta cijena – kazao je Popović.

Popović ističe da je u ovom trenutku teško prognozirati kretanje cijena, posebno imajući u vidu prinose kukuruza u zemljama iz kojih se BiH najvećim dijelom snabdijeva.

– Uglavnom smo oslonjeni na Srbiju kada je riječ o kukuruzu. Prema informacijama koje imamo, ni tamo prinosi nisu onakvi kakvi su očekivani. Situacija nije obećavajuća. Imali smo sušni period i poljoprivrednici već razmišljaju kako će obezbijediti dovoljno hrane za stoku – zaključio je Popović.

Edin Jabandžić, izvršni direktor Mesne industrije Madi iz Tešnja, ističe da je zabrana izvoza proizvođačima napravila ozbiljne probleme jer je dio robe ostao na domaćem tržištu.

– Cijena je stabilna i već neko vrijeme je na istom nivou, tako da nema posebnih naznaka da bi se nešto značajnije moglo promijeniti. Kada je riječ o cijenama, pileći file je uvijek najskuplji. Trenutno košta od 13 do 14 KM – kazao je Jabandžić.

On je upozorio i na problem uvoza pilećeg mesa, navodeći da dio proizvoda koji se uvozi za potrebe prerade, prema njegovim riječima, završava u prodaji kao proizvod za krajnju potrošnju.

– Dio piletine koji se uveze u BiH za potrebe prerade ne bi trebalo da se pušta na tržište kao proizvod za dalju konzumaciju. To je zakonski prekršaj, ali i obmanjivanje kupca, jer je riječ o sirovini koja je uvezena za dalju preradu, a na kraju se nekako nađe u krajnjoj prodaji. Protiv toga se mi kao proizvođači kontinuirano bunimo. Nismo protiv uvoza, ali jesmo protiv toga da se uvezena roba koristi u druge svrhe od onih za koje je prvobitno namijenjena, a to je dalja prerada – kazao je Jabandžić.

BiH je u prvih osam mjeseci ove godine uvezla 7.583.614,61 kilogram piletine, čija je ukupna vrijednost, s uračunatim dažbinama, iznosila 33.444.167 KM.

U istom periodu prošle godine uvezeno je 9.396.097,42 kilograma piletine, vrijednih 45.091.392 KM.

Najviše piletine, prema podacima UIO BiH, uvezeno je iz Srbije, Turske, Hrvatske i Slovenije.