NavMenu

Živinari traže da se kontroliše zamrznuta piletina iz Turske

Izvor: Nezavisne novine Četvrtak, 24.07.2025. 08:44
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: HLPhoto/shutterstock.com)Ilustracija
Za pola godine u BiH je uvezeno 7.013.547 kg mesa živine, a skoro trećina ovog mesa je u našu zemlju stigla iz Turske, te se i bh. živinari žale jer se, kako tvrde, njegov dio odmrzava i prodaje kao svjež proizvod.

Smatraju i da nastaje dupla šteta, jer pada izvoz iz BiH, dok je uvoz i dalje dominantan, s obzirom na to da je gotovo duplo više uvezeno nego izvezeno piletine i drugog živinskog mesa u navedenom periodu.

Tako je, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, ukupna vrijednost uvezenog mesa živine u šest mjeseci iznosila 29.162.759,79 KM.

- S druge strane, izvezeno je 3.776.686,92 kg mesa živine, ukupne vrijednosti 17.637.635,83 KM - naveli su iz UIO BiH.

Najviše piletine je u navedenom periodu uvezeno iz Turske i Srbije.

- Tako je u šest mjeseci ove godine iz Turske uvezeno 2.392.956,48 kg živinskog mesa, čija je vrijednost iznosila 14.906.922,24 KM. Iz Srbije je uvezeno 1.496.851,02 kg mesa živine, vrijednog 5.043.948,57 KM - dodaju iz UIO BiH.

No, problem je, prema riječima živinara, to što se uvozi smrznuti file iz Turske, "kojem je starost nepoznata i koji se nezakonito stavlja u promet nakon što se odmrzava i koristi u prodaji kao svježi proizvod u prodavnicama, restoranima i roštiljnicama". Zato su i zatražili od nadležnih da se onemogući stavljanje u promet odmrznutog filea, te da se propišu drastične kazne "zbog narušavanja zdravlja potrošača, posebno djece, kao i odraslih osoba".


Velibor Popović, predsjedavajući Koordinacionog odbora i direktor Mesne industrije Perutnina Ptuj iz Srpca kaže da se za potrebe prerade uvozilo i uvoziće se, ali da nije dobro što se dio tog uvezenog pilećeg filea odmrzava i na tržište pokušava prodati kao svjež.

- Ono nije uvijek na policama, pa zbog toga posebno skrećemo pažnju. Imamo o tome saznanja sa terena, ali bih apelovao da se nadležne institucije pozabave ovim problemom. Mi smo obavijestili Kancelariju za veterinarstvo i inspekciju, te smo poslali zahtjev da se kontrole pojačaju - rekao je Popović.

Ističe da je ovo stabilno tržište, te da dio toga uvozimo, a dio izvozimo.

- Ali, ako gledate taj disbalans, onda vidite da imamo dovoljno proizvodnje za naše tržište - kazao je on.

I Edin Jabandžić, direktor kompanije Madi iz Tešnja i član Koordinacionog odbora, naglašava da je bitan podatak što uz povećan uvoz, uporedo pada izvoz iz BiH.

- To znači da mi imamo duplu štetu za BiH, jer je evidentan pad trgovinske razmjene između nas i članica Evropske unije, a s druge strane imamo povećan uvoz mesa, koji naša država, nažalost, još ne uspijeva do kraja ispratiti. Mi, kao proizvođači pilećeg mesa u BiH, svjesni smo da Zakon o slobodnoj trgovini daje pravo da se uvozi u BiH, ali s druge strane, imamo molbu prema inspekcijama i nadležnih organima da provjere i utvrde o čemu se tu radi - rekao je Jabandžić.Kako kaže, njihove informacije sa terena govore da ozbiljna količina mesa za dalju preradu završava na policama, odnosno u mesnicama.

- Tako se, na neki način, pravi dupla šteta, jer građani kupuju proizvod kojem ne znamo porijeklo, kvalitet i rok trajanja, a s druge strane, to je zakonski prestup, jer se jednom zaleđeno meso ne može dalje puštati u promet, ono ima obavezu ili da ide krajnjem kupcu ili da se koristi za dalju preradu- pojašnjava Jabandžić.

I on je poručio da apeluju na vlasti, kantone, entitete da se maksimalno uključe u kontrolu mesa koje se uveze, kako radi građana, tako i zbog bh. ekonomije.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.