Navike: Siguran put da sagorite na poslu

Mnogo je malih poslovnih navika i svakodnevnih rutina koje uzimate zdravo za gotovo. Neke su siguran put da se osjećate iscrpljeno i potrošeno, kao da ste sagorjeli, a da toga niste ni svjesni.

Od kako su softveri preuzeli glavnu riječ u svačijem poslovnom danu, pojavili su se i ovakvi pojmovi:

• Multitasking (izvršavanje više poslova uporedo)
• 24/7 zaposlen
• Dostupnost (mejlom, telefonom, platforme za komunikaciju)
• Kraći rokovi
• ’Burnout’ (sagorio, iznuren, potrošen) kao posledica svega gore navedenog

Danas svoje stanje opisati kao pretrpano nije neobično. Osjećaji iznurenosti, hroničnog umora i iscrpljenosti nisu novine i kao da se podrazumijevaju u svijetu saveremenog poslovnog sveta. Ako niste sagorjeli, kao da niste ni radili. Sve mora brže i brže i što prije i sada.

Ovakav tempo nosi i svoju cenu i mora se platiti. Kreće se od osjećaja neprekidne napetosti i stresa, pritiska koji ne popušta, do nesanice, razdražljivosti i manjka motivacije.

Mnogo je malih i velikih navika koje vas dovode u stanje iznurenosti ili pomenutog ’sagorijevanja’. Neke su prilično podmukle i niste ih čak ni svjesni jer su dio svakodnevnog ritma.

Da li neku od slijedećih (nezdravih) navika prepoznajete kao svoju?

Zaboravljate na sebe i svoje lične potrebe zbog prezauzetosti poslom. Fokus vam je prije svega na poslu, zaposlenima i rokovima kako bi cijeli posao opstao.

Teško sinhronizujete poslovne i porodične, roditeljske obaveze. Jedno uvek trpi zbog drugog i teško iznalazite rešenje.

Niste dovoljno vešti u postavljanju granica. Ili, drugim riječima, vaš poslovni život preplavljuje privatni. Vrijeme za sebe, porodicu i prijatelje ne isključuje posao kao što vi ne isključujete ton na poslovnom mobilnom.

Vaš radni dan umije da izgleda kao jedan poduži niz sastanaka u kome nema mjesta ni za šta drugo. Vrijeme koje biste posvetili poslu, ali promišljanju, planiranju i analizi ne postoji.

Neprestano radite i to bez osjećaja krivice ili uznemirenosti. Vaš je stav da konstantno i neumorno posvećivanje poslu vodi samo do uspjeha, novca, pozicije ili šta već mislite da je važno.

San vam nije prioritet.

Bolje vi to sami da uradite, nego da delegirate i raspodelite posao drugima. Vi ćete to i bolje i brže i tako ste sigurni u dobar rezultat.

Burnout nije samo posljedica previše rada

Svetska zdravstvena organizacija burnout danas definiše kao sindrom koji nastaje kao posljedica hroničnog stresa na radnom mjestu kojim se nije uspješno upravljalo. Burnout ili sagorijevanje ne klasifikuje kao bolest ili medicinsko stanje, već kao profesionalni fenomen, vezan upravo za kontekst rada. Prepoznaje ga kroz tri osnovne dimenzije: iscrpljenost i gubitak energije, sve veću mentalnu udaljenost od posla praćenu negativizmom ili cinizmom i osećaj smanjene profesionalne efikasnosti.

Istraživanja pokazuju da sagorevanje nije samo znak da neko "ne umije da podnese stres", niti nastaje samo zato što mnogo radi. Među najpouzdanijim faktorima rizika su dugotrajno veliko radno opterećenje, nedostatak kontrole i autonomije, nedovoljno vremena i resursa, nedostatak podrške i loša organizacija rada. SZO zato među merama prevencije navodi upravo promene u organizaciji posla – razumno radno opterećenje, dovoljno vremena za odmor, veću autonomiju zaposlenih, podršku i njihovo uključivanje u donošenje odluka.

Ono kako se danas razume pojam sagorevanja jeste pomjeranje pažnje sa pitanja "Šta nije u redu sa zaposlenim?" na "Šta nije u redu sa uslovima u kojima zaposleni radi?" Čovjek može mnogo da radi a da ne sagori ako uz visoke zahtjeve ima dovoljno kontrole, podrške, resursa i mogućnosti za oporavak. Problem nastaje kada zahtjevi dugo ostaju visoki, a ono što bi trebalo da ih uravnoteži uporno izostaje.

burnout

sagorevanje na poslu