Tri privatne visoke škole u Srpskoj ostale bez akreditacije
Ilustracija (Foto: Matej Kastelic/shutterstock.com)
Prema biltenu Republičkog zavoda za statistiku, broj javnih i privatnih visokoškolskih ustanova smanjen je sa 18 na 15.
U akademskoj godini 2025/2026. registrovano je 15 visokoškolskih ustanova u Republici Srpskoj.
Koje ustanove su ostale bez akreditacije?
Dozvolu za rad izgubili su Koledž kozmetologije i estetike Banjaluka, Visoka škola za primijenjene i pravne nauke Prometej Banjaluka te Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor.
Prema podacima Agencije za visoko obrazovanje Republike Srpske, posljednji slučaj odbijanja akreditacije odnosi se na Visoku školu za ekonomiju i informatiku Prijedor, a konačna odluka donesena je u novembru prošle godine.
Ova ustanova se više puta žalila i imala privremeni status na osnovu pisma očekivanja, ali je Agencija donijela i treće rješenje kojim je zahtjev za akreditaciju odbijen zbog neispunjavanja kriterijuma spoljnog vrednovanja.
Prometej bio obuhvaćen akcijom Klaster
Visoka škola Prometej bila je obuhvaćena akcijom Klaster Državne agencije za istrage i zaštitu, koja se odnosila na sumnje u kupoprodaju diploma.
Prema optužnici, diplome su prodavane po cijeni od 3.500 do 10.000 KM, u zavisnosti od navodne dužine studiranja, koja se kretala od nekoliko mjeseci do devet mjeseci.
Prometeju je 2024. godine odbijen zahtjev za akreditaciju, čime je ustanova izgubila pravo na rad.
Koledž kozmetologije i estetike Banjaluka ostao je bez akreditacije zbog neispunjavanja uslova za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja.
Prethodno mu je odbijen zahtjev za licenciranje novog poslovnog prostora jer nije dostavljen dokaz o vlasništvu nad prostorom.
Broj studenata ipak porastao
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u akademskoj godini 2025/2026. upisano je 27.445 studenata.
To predstavlja rast u odnosu na prethodnu godinu, kada ih je bilo 26.839, i ujedno je najveći broj od akademske 2021/2022. godine, kada je bilo 27.583 studenta.
Najviše studenata upisano je na Univerzitet u Banjaluci – 11.455. Slijedi Univerzitet u Istočnom Sarajevu sa 7.419, dok je Panevropski univerzitet Apeiron Banjaluka upisao 2.880 studenata.
Fakultete upisala 632 studenta iz Azije
U akademskoj godini 2025/2026. znatan broj stranih studenata odlučio se za studiranje u Republici Srpskoj.
– Na visokoškolske ustanove upisana su 632 državljana azijskih zemalja, 38 iz Afrike, troje iz Sjeverne Amerike i jedan iz Južne Amerike – naveli su iz Republičkog zavoda za statistiku.
Univerzitete su upisivali i građani treće životne dobi. U ovoj akademskoj godini upisano je osmoro građana starijih od 65 godina, od kojih troje na prvi ciklus studija.
Prema podacima Zavoda, pet studenata starosti od 60 do 64 godine završilo je prvi ili drugi ciklus studija.
Firme:
Visokoškolska ustanova Visoka škola Koledž kozmetologije i estetike Banja Luka
Visoka škola Prometej Banja Luka
VISOKA ŠKOLA ZA EKONOMIJU I INFORMATIKU Prijedor
Univerzitet u Banjoj Luci
Univerzitet Istočno Sarajevo
UNIVERZITET APEIRON BANJA LUKA
Agencija za visoko obrazovanje Republike Srpske
Republički zavod za statistiku RS Banja Luka
Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA Istočno Sarajevo
Tagovi:
Koledž kozmetologije i estetike Banjaluka
Visoka škola Prometej Banjaluka
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
Univerzitet u Banjaluci
Panevropski univerzitet Apeiron Banjaluka
Državna agencija za istrage i zaštitu
visoko obrazovanje
akreditacija visokoškolskih ustanova
privatne visoke škole
akcija Klaster
kupoprodaja diploma
broj studenata u Republici Srpskoj
strani studenti
studenti iz Azije
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora