Usluge i trgovina vukle rast BDP-a u Srpskoj, industrija u padu

Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Republici Srpskoj u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isti period prethodne je iznosio 2,1 odsto, pokazuju podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske.

- Posmatrano po područjima klasifikacije djelatnosti grupisanim na nivo A10, u prvom tromjesečju 2026. godine značajan realni rast bruto dodate vrijednosti zabilježen je u područjima trgovina na veliko i trgovina na malo, opravka motornih vozila, motocikala, saobraćaj i skladištenje, djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo za 6,1% - navodi se u podacima Zavoda za statistiku RS.

Dodaje se da su finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja imale rast za 4,6 odsto u odnosu na tri mjeseca prethodne godine.

- Informacije i komunikacije su imale rast od 4,3%. Realni pad bruto dodate vrijednosti zabilježen je u područjima vađenje ruda i kamena, prerađivačka industrija, proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija, snabdijevanje vodom, kanalizacija, upravljanje otpadom i djelatnosti sanacije (remedijacije) životne sredine za 5,0%, a od toga u prerađivačkoj industriji za 4,3% - stoji u ovim podacima.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za "Nezavisne novine" da je svakako dobra vijest što je ostvaren rast realnog BDP-a, u ne baš stimulativnom međunarodnom okruženju.

- Ipak, struktura kretanja dodane vrijednosti po sektorima može biti razlog za zabrinutost. Naime, statistike pokazuju da je zabilježen pad u sektorima proizvodnje električne energije kao i rudarstvu, dok je ista tendencija registrovana u prerađivačkoj industriji kao srcu industrijske proizvodnje. Pad u sektoru rudarstva i proizvodnji električne energije je međusobno povezan imajući u vidu da je manja eksploatacija uglja rezultirala manjom proizvodnjom u termoelektranama - objašnjava Mlinarević.

Prema njegovim riječima, pad prerađivačke industrije je refleksija pada tražnje na tržištu EU za našim izvoznim proizvodima.

- Rast je ostvaren u uslužnim djelatnostima i sektoru trgovine gdje je očigledan rast cijena bio iznad prosječne inflacije, što se odrazilo i na realni rast ovih sektora. Dugoročno će ovi sektori zavisiti od dinamike potrošnje, a ona od kretanja zarada i trenda zaduživanja. Sa stanovišta stabilnosti je poželjno da se industrijski sektor oporavi jer je on generator nove vrijednosti i održivog rasta - naglasio je Mlinarević.