Poskupjeli žitarice, šećer i biljno ulje, da li će novi talas zahvatiti i BiH?

Usljed suše, rasta cijena energije i geopolitičkih napetosti, u julu su blago porasle cijene hrane na svjetskom nivou, što je još jedan signal za BiH da se više okrene vlastitoj proizvodnji hrane kako bi smanjila zavisnost od uvoza.

Prema najnovijim podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), rast cijena šećera, žitarica i biljnih ulja nadmašio je blagi pad cijena mesa i mliječnih proizvoda.

– Indeks cijena žitarica porastao je 3,4 odsto u odnosu na juni, poništivši majski pad, i sada je 6,9 odsto viši nego u julu 2025. godine. Cijene pšenice skočile su 5,8 odsto, ponajviše zbog nastavka poremećaja u izvozu iz crnomorske regije i zabrinutosti zbog uticaja nedavnih vrućina na prinose u ključnim zemljama proizvođačima. Cijene kukuruza porasle su 3,6 odsto, na šta su uticali toplo i suvo vrijeme u dijelovima SAD-a te rast cijena energije usljed pojačanih geopolitičkih napetosti – navodi se.

Indeks cijena biljnih ulja porastao je dva odsto u odnosu na juni i dostigao najviši nivo od juna 2022. godine.

– Rast cijena palminog ulja podstakli su snažna potražnja iz indonežanskog sektora biodizela i više cijene sirove nafte. Cijene sojinog ulja takođe su porasle zbog stalne snažne potražnje za sirovinama u SAD-u i veće globalne uvozne potražnje – pojašnjava se, uz podatak da je indeks cijena šećera u julu porastao 5,6 odsto.

FAO upozorava da tržišni izgledi u velikoj mjeri zavise od vremenskih prilika, posebno fenomena El Ninjo, kao i od nestabilnosti na tržištu energije i đubriva.

S druge strane, indeks cijena mesa pao je za 2,8 odsto u odnosu na junski rekordni nivo, što je prvi pad u ovoj godini, dok je indeks cijena mliječnih proizvoda smanjen za 0,7 odsto.

Ekonomista Igor Gavran za Nezavisne novine kaže da bi ovakve vijesti mogle poslužiti kao dodatni izgovor za poskupljenja, ali smatra da cijene hrane u BiH već duže vrijeme ne odražavaju stvarne troškove.

– Zbog toga nema nikakvog osnova za dalja poskupljenja, čak i kada bi svjetske cijene mnogo više porasle. Uostalom, neke od navedenih proizvoda i mi sami proizvodimo u dovoljnim količinama, poput ulja i šećera, što još manje opravdava njihovo poskupljenje u BiH – ističe Gavran.

On dodaje da cijene energenata osciliraju, ali da njihov trenutni nivo nije maksimalan u odnosu na neke ranije periode.

– Ni to nije opravdanje za nova poskupljenja. Ukratko, ovo je dodatni signal koji ukazuje koliko je važno imati vlastitu proizvodnju hrane i što manju zavisnost od uvoza bilo čega, ali nažalost u BiH to nije dovoljno ako se formiranje cijena ne zasniva na stvarnim troškovima – kaže Gavran.

Zaključuje da objektivnih razloga za nova poskupljenja nema, ali da, prema njegovom mišljenju, postoji prostor za smanjenje cijena.

Ranije ovog mjeseca i povrtari iz BiH upozorili su da su usljed suše ugrožene brojne kulture, od kukuruza, suncokreta i soje do paprike i paradajza.

Naveli su da bi nastavak visokih temperatura mogao dovesti do smanjenja prinosa i kvaliteta, kao i do mogućeg rasta cijena.