NavMenu

Država osnovala preduzeće Sava Properties 2026 - Nova firma dobila imovinu Beogradskog sajma vrijednu oko 116 mil EUR

Izvor: eKapija Ponedjeljak, 10.08.2026. 13:49
Komentari
Podeli
(Foto: Dejan Aleksić)
Vlada Srbije osnovala je privredno društvo Sava Properties 2026 d.o.o. Beograd, čiji osnovni kapital iznosi 13,64 milijarde dinara, a kao nenovčani ulog u novo društvo unete su brojne katastarske parcele i objekti u okviru kompleksa Beogradskog sajma.

Odluka o osnivanju objavljena je u Službenom glasniku, a jedini osnivač i član društva je Republika Srbija, u čije ime osnivačka prava vrši Vlada.

Sedište novog društva biće u Beogradu, u Karađorđevoj 48, dok je kao pretežna delatnost navedena "razrada građevinskih projekata".

U osnovni kapital vredan 13.636.719.000 dinara (oko 116 mil EUR) unosi se zemljište u javnoj svojini Republike Srbije, kao i postojeći objekti na tim parcelama. Imovina obuhvata ukupno više desetina katastarskih parcela na teritoriji Savskog venca.

Među većim parcelama su 10652/27 površine 51.967 m², 11127/4 površine 17.524 m², 10652/16 površine 11.840 m², 11114/7 površine 11.076 m² i 10652/22 površine 6.598 m², kao i niz drugih parcela.

U imovini koja se unosi u društvo nalaze se i objekti Beogradskog sajma, među kojima su hale 7, 8, 9, 10, 11, 12 i 14, kao i drugi poslovni, magacinski i pomoćni objekti. Na pojedinim objektima u katastru je evidentirano da imaju upotrebnu dozvolu, dok je deo objekata izgrađen bez odobrenja za gradnju ili ima nerešen status vlasnika odnosno držaoca.

Vlada je navela da je vrednost nenovčanog uloga procenjena na osnovu izveštaja Gradskog zavoda za veštačenje o proceni tržišne vrednosti zemljišta i objekata u okviru Beogradskog sajma od 14. maja 2026. godine.

Osnivačkom odlukom predviđeno je da se Sava Properties 2026. može upisati kao jedini vlasnik nepokretnosti kod Republičkog geodetskog zavoda, bez dodatnog prisustva osnivača i posebne saglasnosti.

Društvo će sredstva za rad moći da obezbeđuje iz budžeta Republike Srbije, finansijskih kredita i zajmova, prihoda od poslovanja, kao i drugih izvora u skladu sa zakonom.

Upravljanje je organizovano kao jednodomno, a organe društva čine Skupština i direktor. Funkciju Skupštine obavlja Republika Srbija preko najviše tri ovlašćena predstavnika, dok je za direktora imenovana Marina Matić.

Skupština će, između ostalog, odlučivati o razvojnim i poslovnim programima, povećanju i smanjenju kapitala, raspodeli dobiti, statusnim promenama, kao i o sticanju, prodaji, zakupu, zalaganju ili drugom raspolaganju imovinom velike vrednosti.

Odluka o osnivanju društva doneta je 30. jula 2026. godine.

I. Ž.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Preteča preduzeća Beogradski sajam bilo je Društvo za priređivanje sajma, formirano 1923. (1933) godine. Postojao je problem adekvatne lokacije, ali povezivanjem Zemuna sa Beogradom i izgradnjom Mosta kralja Aleksandra stvoreni su preduslovi da se i taj problem reši. Godine 1937. na levoj obali Save, na prostoru danas poznatom kao Staro sajmište, izgrađen je sajamski kompleks sa 26 paviljona različite namene i vlasništva, a izlagačima je na raspolaganje stavljeno 17.000 kvadratnih metara prostora pod krovom i još 20.000 na otvorenoj površini. Prvi Beogradski sajam otvoren je 11. septembra 1937. godine.

Drugi svetski rat prekinuo je aktivnosti Beogradskog sajma, a sajamski kompleks pretvoren je u nacistički koncentracioni logor, "Jevrejski logor Zemun", u kome je izvršen veliki pogrom Jevreja, odn. kasniji Prihvatni logor za različite taoce.

Narodni odbor Beograda 13. maja 1953. godine je doneo odluku o izgradnji novog sajamskog kompleksa. Početku izgradnje je prethodio konkurs na kojem je prva nagrada dodeljena projektu arhitekata Vladete Maksimovića i Milorada Pantovića. Nakon toga se ipak, na inicijativu investitora, odustalo od prihvaćenog prvonagrađenog projekta, sa željom da kroz monumentalniju arhitekturu država bolje prikaže, a beogradska arhitektura da bude ravnopravnije uključena u savremene evropske tokove.Zbog toga je arhitekta Milorad Pantović obišao najmodernije evropske sajmove, i sa novim timom saradnika, inženjerima Brankom Žeželjem i Milanom Krstićem, izneo nov projekat koji je sproveden i kojim je Beogradski sajam dobio izgled kakavi ma danas. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.