NavMenu

U BiH izgrađeno oko 250 kilometara autocesta, veliki dijelovi mreže i dalje nepovezani

Izvor: eKapija Utorak, 04.08.2026. 10:41
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: CHOTE BKK/shutterstock)Ilustracija
Četvrt vijeka prošao je od početka gradnje, a Bosna i Hercegovina još nije završila autocestu na evropskom Koridoru Vc, koja bi trebalo da poveže srednju Evropu s Jadranom.

Od prvog kamena temeljca 2001. godine do danas izgrađeno je oko 250 kilometara autocesta širom BiH, u šta je uloženo približno 2,1 milijarda eura.

Veliki dijelovi mreže autocesta međusobno su nepovezani, pojedine završene dionice ne vode nikuda, dok evropski tužioci istražuju dodjelu i provođenje pojedinih ugovora.

Rok završetka glavnog koridora od sjevera do juga zemlje pomjeren je sa prvobitno planirane 2012. na najmanje 2030. godinu, pod uslovom da evropske banke nastave finansiranje projekta.

Denis Lasić, nekadašnji federalni ministar prometa, a danas direktor Autocesta Federacije BiH, nije odgovarao na pozive Radija Slobodna Evropa. Odgovor nije dobijen ni od Radovana Viškovića, vršioca dužnosti direktora Autoputeva Republike Srpske i bivšeg premijera ovog entiteta.

– Prioritet bi trebalo da bude uvrštavanje naših autoputeva i brzih cesta u evropsku mrežu. U BiH ne postoji jedinstvena saobraćajna politika. Zato imamo situaciju da se ceste zasnivaju na povezivanju manjih centara u dva entiteta, a ne postoji povezanost cijele mreže – kazao je za RSE Mustafa Mehanović, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu.
(Foto: Printscreen/RSE)

Entiteti razvijaju odvojene mreže autocesta

Izgradnja saobraćajne infrastrukture u ustavnoj je nadležnosti Federacije BiH i Republike Srpske, njihovih ministarstava i entitetskih javnih preduzeća koja upravljaju autocestama.

Federacija BiH ulaže gotovo isključivo u dio panevropskog Koridora Vc, koji bi trebalo da poveže Budimpeštu, Osijek, Sarajevo i hrvatsku luku Ploče. Projekti se većinom finansiraju kreditima evropskih razvojnih banaka, a na gradilištima su angažovani domaći i strani izvođači.

Republika Srpska razvija vlastitu mrežu od Banjaluke prema Doboju, Prijedoru, Brčkom, Bijeljini i Srbiji. Pored domaćih, u projekte su uključene i kineske građevinske kompanije, dok su dio novca, uz evropske institucije, osigurale kineske državne banke.

Prema podacima entitetskih preduzeća koje je analizirao Radio Slobodna Evropa, u BiH je izgrađeno blizu 250 kilometara autocesta. Od toga se oko 138 kilometara nalazi u Federaciji BiH, a oko 111 kilometara u Republici Srpskoj.

Republika Srpska gradi ili priprema za gradnju više od 116 kilometara novih autocesta u različitim pravcima, koji su odvojeni i od postojećih dionica u ovom entitetu i od autoceste u Federaciji BiH.

Najzahtjevnija dionica još nije ni počela

U Federaciji BiH trenutno se gradi oko 55 kilometara Koridora Vc, dok datumi početka ili nastavka radova na pojedinim dionicama još nisu utvrđeni.

Gradnja najskupljeg i tehnički najzahtjevnijeg dijela autoceste između Sarajeva i Mostara, dugog oko 50 kilometara, još nije počela.
(Foto: Printscreen/RSE)
Ova dionica uključuje dvocijevni tunel kroz planinu Prenj, dug približno deset kilometara. Procijenjena vrijednost radova iznosi oko 1,5 milijardi eura.

Novac su osigurale evropske razvojne banke i Evropska komisija, ali se već duže od dvije godine razmatra izbor izvođača među nekoliko prijavljenih turskih građevinskih kompanija.

Na istom koridoru dionica Buna – Počitelj, južno od Mostara, završena je prije nekoliko godina, ali još nije puštena u saobraćaj jer se čeka izgradnja susjednih dionica.

Gradnja finansirana kreditima, grantovima i akcizama

Dionice autocesta u Federaciji BiH i Republici Srpskoj finansirane su kreditima evropskih razvojnih banaka, grantovima Evropske komisije, novcem iz entitetskih budžeta i prihodima od naplate putarine.

Gradnja se finansira i novcem od akciza i posebne putarine koja se naplaćuje na svaku litru goriva prodatu na benzinskim pumpama. Novac se prikuplja na nivou BiH, a zatim raspoređuje entitetima.

Republika Srpska posljednjih godina sve više sarađuje s kineskim kompanijama i bankama.

Autocestu Banjaluka – Prijedor gradi China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group, na osnovu koncesionog ugovora čiji su finansijski detalji proglašeni poslovnom tajnom.

Cijena ovog autoputa od 2018. godine porasla je za oko 90 miliona eura.

Dionice Vukosavlje – Brčko i Bijeljina – Brčko grade kineske državne kompanije China State Construction Engineering Corporation i China Overseas Engineering Group. Kredit je uzet kod kineskih banaka, a njegovi uslovi nisu objavljeni.

Ukupna vrijednost autocesta koje se trenutno grade u Republici Srpskoj prelazi milijardu eura.

Rok za dionicu Bijeljina – Rača ponovo pomjeren

Autocesta Bijeljina – Rača vrijedna je oko 180 miliona eura. Srbija osigurava najveći dio novca, dok Republika Srpska učestvuje s preostalim sredstvima.
(Foto: Printscreen/RSE)
Izvođač radova je Integral Inženjering iz Laktaša. Prvobitni rok za završetak bio je septembar 2025. godine, ali je zbog imovinsko-pravnih problema pomjeren na kraj 2026. ili prvu polovinu 2027. godine.

U Federaciji BiH dominiraju domaći i strani izvođači

Najveći broj poslova na središnjem dijelu Koridora Vc dobile su domaće privatne kompanije Euro-Asfalt i Hering.

Ranije su poslove dobijali i ŽGP i Hidrogradnja iz Sarajeva, koji su danas u stečaju, dok je turski Cengiz radio na tehnički zahtjevnim dionicama, uključujući tunele.

Euro-Asfalt je od 2019. do kraja 2025. godine prijavio prihode veće od 813 miliona eura, prema podacima CompanyWalla.

Na hercegovačkom dijelu koridora među važnijim izvođačima su Hering iz Širokog Brijega, azerbajdžanski Azvirt te kineske kompanije Sinohydro Corporation Limited i PowerChina Roadbridge Group.

Te kompanije bile su angažovane na izgradnji mosta Počitelj i dionica prema granici s Hrvatskom.

Sinohydro, Azvirt, PowerChina i Hering u maju 2024. godine stavljeni su na listu izvođača koji se dvije godine nisu mogli prijavljivati na nove tendere Autocesta FBiH zbog navodnog kršenja ugovornih obaveza.

Tužioci istražuju ugovore i rast troškova

Radovi na nekoliko dionica kroz Federaciju BiH privremeno su obustavljeni, a dio novca za izgradnju je zamrznut.

Evropsko javno tužilaštvo istražuje dodjelu pojedinih ugovora, dok domaće tužilaštvo provjerava naknadno povećavanje troškova gradnje pojedinih dionica za desetine miliona eura.

Vlasti u Federaciji BiH i Republici Srpskoj najavile su da bi do jeseni 2026. godine u saobraćaj trebalo da bude pušteno nekoliko dionica ukupne dužine oko 50 kilometara.

Ipak, ni njihovo otvaranje neće dovesti do ostvarenja cilja zacrtanog prije 25 godina – izgradnje neprekinute autoceste koja bi povezala sjever i jug Bosne i Hercegovine i zemlju uključila u jedinstvenu evropsku saobraćajnu mrežu.


Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.