NavMenu

Priprema se promjena propisa za bolovanja u FBiH: Predložena kontrola ljekara

Izvor: Klix Srijeda, 08.07.2026. 08:13
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: wavebreakmedia/shutterstock.com)Ilustracija
U Federaciji Bosne i Hercegovine priprema se značajna promjena propisa kojima se uređuje bolovanje radnika.

Zvanična statistika pokazuje da godišnja stopa bolovanja u ovom entitetu iznosi između 10 i 13 odsto, što znači da radnik u prosjeku provede 25 radnih dana na bolovanju. Poređenja radi, evropska godišnja stopa bolovanja iznosi 3,5 odsto, odnosno prosječno 6,5 radnih dana.

Prema podacima Udruženja poslodavaca Federacije BiH, bolovanja su najučestalija u radno intenzivnim djelatnostima, kao što su prerađivačka industrija, trgovina, građevinarstvo i uslužne djelatnosti, u kojima odsustvo jednog radnika može u velikoj mjeri uticati na organizaciju rada.

Posebno su se osvrnuli na bolovanja zaposlenih u javnom sektoru i u periodu sezonskih poslova.

– Korištenje i zloupotreba bolovanja u javnom sektoru veliki su problem za realni sektor, zbog neraspoloživosti usluga javnog sektora prema realnom sektoru i problema punjenja zdravstvenih fondova u FBiH – izjavio je za Klix.ba predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Nihad Imširović.

Informacije Udruženja, kako je naveo, ukazuju na izuzetno visoku stopu korištenja bolovanja, kao i na brojne primjere zloupotreba, posebno u periodu sezonskih poslova.

Koje izmjene su predložene

Poslodavci tvrde da im zloupotrebe, ali i bolovanja uopšte, predstavljaju značajan finansijski teret, zbog čega insistiraju na promjeni propisa koji uređuju ovu oblast.

Prvobitno su zahtijevali izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, ali o tome nije postignuta saglasnost sa entitetskom vlašću i Savezom samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, kao preostala dva socijalna partnera.

Međutim, postignuta je saglasnost da se izmijeni Pravilnik o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad.

S obzirom na to da je riječ o podzakonskom aktu, dokument ne mora prolaziti parlamentarnu proceduru, već ga na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva usvaja Vlada Federacije BiH.

Govoreći o zahtjevima poslodavaca, Imširović je naveo da traže da se period u kojem poslodavci isplaćuju naknadu za vrijeme bolovanja skrati sa 42 na 15 dana.

Smatraju pravednim da naknade za bolovanja duža od 15 dana isplaćuju javni zdravstveni fondovi u Federaciji BiH.

– Podjelom troškova bolovanja između nadležnih institucija i poslodavaca, institucije bi pokazale mnogo veći interes za kontrolu i sprečavanje zloupotreba bolovanja, dok je sada sav teret na poslodavcima – ocijenio je Imširović.

Kao argument da je prijedlog opravdan, naveo je podatak da je broj bolovanja u periodu 2025–2026. povećan za više od 200 odsto.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović rekao je da su Sindikat i Federalno ministarstvo zdravstva protiv toga da se finansijski troškovi bolovanja dijele između firmi i zdravstvenih fondova.

Prema njegovim riječima, socijalni partneri saglasili su se da se promjenom propisa omogući kontrola ljekara koji odobravaju bolovanja.

Pozivajući se na podatke kojima raspolaže, Kurtović smatra da slučajevi zloupotreba bolovanja nisu toliko brojni kako to tvrde poslodavci.

Ipak, Imširović je naglasio da su socijalni partneri saglasni da je problem eskalirao.

– Iako ne postoji zvanična statistika koja bi precizno pokazala obim zloupotreba, podsjetiću na nedavno održanu tematsku sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH, na kojoj su se svi akteri složili da je problem zaista eskalirao i da ga treba staviti pod kontrolu – izjavio je Imširović.

Dodao je da poslodavci ne dovode u pitanje pravo radnika na bolovanje.

Koliki su ekonomski gubici

Govoreći o ekonomskim gubicima zbog bolovanja, Imširović je naveo da to pitanje treba posmatrati u širem kontekstu.

– Nije riječ samo o direktnim ekonomskim gubicima. Znamo da Bosna i Hercegovina ima problem sa radnom snagom, investicijama, efikasnošću rada kompanija i drugim izazovima – rekao je.

Kako je zaključio, ovo pitanje tretira se u okviru višegodišnjih napora na unapređenju poslovnog ambijenta, zajedno sa fiskalnom i parafiskalnom politikom, radno-pravnim zakonodavstvom, smanjenjem sive ekonomije, zadržavanjem mladih u zemlji, reindustrijalizacijom i unapređenjem obrazovanja za potrebe tržišta rada.



Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.