NavMenu

Korak bliže brzoj cesti ka Hrvatskoj - Na uvidu dopunjena studija za 27,7 km trase

Izvor: eKapija Četvrtak, 04.06.2026. 10:41
Komentari
Podeli

Trasa Ćoralići – Velika Kladuša – RH (Foto: Printscreen/Studija/IG Institut Banjaluka)Trasa Ćoralići – Velika Kladuša – RH

Federalno ministarstvo okoliša i turizma stavilo je na javni uvid dopunjenu Studiju uticaja na okoliš za projekat izgradnje brze ceste Bihać–Cazin–Velika Kladuša–granica Republike Hrvatske, na dionici Ćoralići – Velika Kladuša – granični prelaz Maljevac, ukupne dužine 27,7 kilometara.

Studiju je izradio Institut za građevinarstvo IG d.o.o. Banja Luka.

Riječ je o dionici dugoj 27,7 kilometara koja predstavlja dio planirane brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH, ukupne dužine gotovo 46 kilometara.

Trasa kroz brdski teren i više raskrsnica

Prema studiji, trasa brze ceste od Ćoralića (Cazin) do Maljevca (granica RH) prolazi brdovitim i naseljenim područjem, sa izraženim denivelacijama i više vodotoka, što je uslovilo složenije projektno rješenje.

Zbog konfiguracije terena, primijenjene su "S" krivine i ukupno 26 horizontalnih krivina, dok su prelaznice projektovane u skladu sa vozno-dinamičkim standardima i propisima BiH za projektovanje puteva.

Trasa je u velikoj mjeri usklađena sa koridorom Prostornog plana Unsko-sanskog kantona.

Pet petlji i granično čvorište

Na dionici je planirano ukupno:

5 petlji (denivelisanih raskrsnica)
1 čvorište kod graničnog prelaza Maljevac

Planirane petlje su:

Petlja Čajići (km 22+895)
Petlja Šumatac (km 31+982)
Petlja Grahovo (km 37+299)
Petlja Nepeke (km 40+225)
Petlja Zagrad (km 43+437)
Čvorište Maljevac (km 45+445)

Na srednjem dijelu trase planirana je izgradnja više tunela, označenih kao Tunel 3, Tunel 4 i Tunel 5, zbog izraženih visinskih razlika terena.

Vremenski okvir i značaj projekta

Prema podacima iz studije, izgradnja dionice Ćoralići – Velika Kladuša – granica RH planirana je u periodu 2028–2031. godine.

Riječ je o dijelu šireg projekta brze ceste Bihać–Cazin–Velika Kladuša–Hrvatska, koji se smatra jednim od ključnih infrastrukturnih pravaca u Unsko-sanskom kantonu, sa ciljem bolje povezanosti BiH sa evropskom transportnom mrežom.

Širi kontekst projekta

Izrada dopunjene studije dolazi nakon ranije završenog idejnog projekta kompletne trase. Paralelno, za prvu dionicu Bihać–Cazin (17,9 km) već su pokrenute procedure urbanističke saglasnosti i eksproprijacije zemljišta, što bi taj dio moglo učiniti prvom fazom realizacije čitavog koridora.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.