Transatlantska kriza koju BiH ne osjeća, jer nije ni ušla u igru

Iako su u prvom kvartalu ove godine Sjedinjene Američke Države ostale glavna izvozna destinacija zemalja Evropske unije, prema podacima Eurostata, u prvom kvartalu ove godine, izvoz Evropske unije u Sjedinjene Američke Države pao je za 30,4% u poređenju s istim periodom prethodne godine. Osim u SAD, isti izvještaj pokazuje i da je opao izvoz u Tursku (-8,2%) i Kinu (-7,9%) .

Prema podacima iz 2025. godine, među proizvodima koji su prednjačili u izvozu su medicinski i farmaceutski proizvodi. Prema kategorijama Standardne međunarodne trgovinske klasifikacije (SITC), pet grupa proizvoda koji su se u najvećem postotku izvozili u SAD su medicinski i farmaceutski proizvodi (29,0%), vozila (7,5%), Industrijske mašine i oprema (5,9%), električni strojevi, uređaji i električni dijelovi (5,8%) te strojevi i oprema za proizvodnju energije (4,8%). Svi oni su u 2025. godini činili više od polovine (53,0%) ukupnog izvoza u Sjedinjene Američke Države.

S druge strane, kada je o uvozu riječ, medicinski i farmaceutski proizvodi činili su 17% uvezenih proizvoda, zatim nafta, naftni derivati ​​i srodni materijali (11,2%), mašine i oprema za proizvodnju energije (9,4%), plin, prirodni i proizvedeni (7,9%) i ostala transportna oprema (6,6%).

Prema podacima koje je objavilo Vijeće EU, vrijednost trgovine robom između EU-a i SAD-a u 2025. iznosila je više od 910 milijardi eura. U posljednjih 10 godina ona se gotovo udvostručila. Od navedenog iznosa 356,2 milijarde eura otpada na uvoz iz SAD-a u EU, a 554,6 milijardi eura izvoza iz EU-a u SAD. Upravo je ova razlika u iznosima, trn u oku Washingtona.

Trgovina uslugama, pokazuje drugačiji odnos snaga; u 2025. godini ona je između SAD i EU iznosila oko 865 milijardi eura, od čega se 521,8 milijardi eura odnosi na uvoz iz SAD-a u EU, a 343,4 milijarde eura izvoza iz EU-a u SAD.

Stručne, naučne i tehničke usluge, telekomunikacijske, zatim informatičke i informacijske usluge, te saobraćaj, među tri su najvažnije vrste usluga koje EU izvozi u SAD, dok iz SAD-a najviše uvozi usluge koje se odnose na naknade za upotrebu intelektualnog vlasništva, stručne, naučne i tehničke usluge, kao i telekomunikacijske, informatičke i informacijske usluge.

Kada je o BiH riječ, vanjskotrgovinska razmjena sa SAD-om nije velika, te zauzima neznatnih jedan posto ukupne razmjene koje naša zemlja godišnje ostvaruje globalno. Iako je vanjskotrgovinska razmjena rasla u proteklih nekoliko godina, ona je i dalje simbolična u odnosu na izvoz koji BiH ostvaruje sa tržištem EU.

Kako je ranije objavljeno, prošle godine BiH je u SAD izvozila uglavnom proizvode namjenske industrije, ali je poznato i da prehrambene kompanije iz BiH plasiraju neke svoje proizvode na američko tržište. Ukupni ostvareni izvoz BiH u 2024. godini u SAD iznosio je nešto više od 200 miliona KM (234,65 miliona KM.)

Godinama BiH više uvozi robe iz SAD-a nego što izvozi. Još prije pet godina, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje iz Bosne i Hercegovine u Ameriku je za pet mjeseci izvezeno 53 različita proizvoda od kojih prvo mjesto zauzima oružje, zatim namještaj i proizvodi od cinka kao i proizvodi od željeza i aluminija.

Sa ukupnom vrijednošću od nešto više od 75 miliona KM za prvih šest mjeseci (januar-juni 2025.), oružje, municija i srodna vojna oprema čine više od 50% izvoza BiH u SAD. Baruta, eksploziva i pirotehnike izvezeno je u vrijednosti 23,53 miliona KM.

Vrijednost izvezenog gvožđa i čelika u 2024. godini i prvih šest mjeseci ove godine je 13,3 miliona KM, i u 2025, ona je značajno porasla u odnosu na 2024. godinu, dok je izvoz aluminija i njegovih proizvoda iznosio 11,3 miliona KM, i drastično ga se manje izvezlo nego 2024.

Mašina i mehaničkih uređaja 19,1 milion KM, električnih mašina i oprema 21,9 miliona KM. 2024, BiH je u SAD izvezla namještaja, posteljine, lampi itd u vrijednosti 8,5 miliona KM, dok je u 2025, do juna izvezla 2,1 milion KM. Nešto preko milion KM 2024, i 2025, izvezeno je satova i njegovih dijelova, vozila (automobili, kamioni bicikli…) 8,2 miliona KM. U 2024, izvoz bakra iznosio je 0 posto, dok ga je za prvih šest mjeseci 2025, na tržište SAD-a ušlo tek 35.849 KM.

U kontekstu transatlanstke trgovine, odnosno, trgovinske razmjene EU i SAD-a, gledajući BiH, može se zaključiti, da ona ovo veliko tržište nije izgubila, već jednostavno još nije ni ušla u ozbiljnu trgovinsku igru.