Federalni ministar tvrdi da nema pada prometa zbog neradne nedjelje

Prema podacima Poreske uprave Federacije BiH i analizi Federalnog ministarstva trgovine, promet u trgovini na malo u Federaciji BiH u prvom kvartalu 2026. godine nastavio je rasti.

Ukupan promet povećan je s 3,53 milijarde KM na 3,78 milijardi KM, što predstavlja nominalni rast od 7,08 posto, dok realni rast, uz uračunatu inflaciju, iznosi 3,03 posto.

Iz Federalnog ministarstva trgovine navode kako dostupni statistički pokazatelji jasno potvrđuju nastavak pozitivnog trenda u djelatnosti trgovine na malo, odbacujući tvrdnje o, kako se navodi, "dramatičnom padu prometa zbog neradne nedjelje".

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević podsjeća da se "uprkos jasnim pokazateljima, u javnom prostoru svjesno izdvajaju pojedinačni primjeri kako bi se stvorio narativ da je radna nedjelja spasila promet".

- Kao ilustracija takvih tvrdnji često se navodi Orašje. Međutim, službeni podaci pokazuju znatno drugačiju sliku. U Orašju je promet u prvom kvartalu 2025. godine iznosio 34,89 miliona KM, dok je u istom razdoblju 2026. godine iznosio 36,74 miliona KM. To predstavlja nominalni rast od 5,31 posto, odnosno realni rast od svega 1,33 posto, što je znatno manje nego što iznosi prosjek u Federaciji - pojasnio je Hasičević.

Iz ministarstva poručuju kako ovi podaci jasno pokazuju da nema nikakvog enormnog rasta prometa u Orašju, nema ekonomskog booma, nema dokaza da je radna nedjelja proizvela spektakularan efekt. Naprotiv, Orašje bilježi sporiji rast u odnosu na niz općina u kojima je na snazi neradna nedjelja.

Znatniji realni rast prometa zabilježen je, između ostalog, u Travniku (+15,0 posto), Ljubuškom (+13,9 posto), Stocu (+13,7 posto), Livnu (+8,9 posto), Maglaju (+7,6 posto), Bihaću (+5,7 posto) i Cazinu (+5,5 posto).

Iz ministarstva naglašavaju kako na kretanje prometa u trgovini utječe niz faktora, uključujući kupovnu moć stanovništva, turističke tokove, stanje lokalne ekonomije, investicije, inflaciju, fiskalnu disciplinu, sivu ekonomiju, granični promet i sezonalnost, a ne isključivo jedno regulatorno pitanje poput rada nedjeljom.

- Posebno je neozbiljno pokušavati cjelokupna kretanja u trgovini svesti na pitanje neradne nedjelje, u trenutku kada se širom Evrope bilježe značajne promjene u potrošačkim navikama, ubrzan rast online trgovine, promjene u strukturi potrošnje uslijed inflacije, te transformacije na tržištu rada - poručuje Hasičević.

Zaključuje kako podaci jasno pokazuju da trgovina u Federaciji BiH nije u padu, već da bilježi realni rast, te da interpretacije o padu zbog neradne nedjelje nisu utemeljene na službenim statističkim pokazateljima.

Hasičević poručuje da pokušaji stvaranja mita o "spasu trgovine kroz radnu nedjelju", ne mogu opstati pred činjenicama.

- Ekonomska analiza mora se temeljiti na podacima, a ne na selektivnim interpretacijama i političkim narativima - naveo je on.