Proizvodnja bijelog luka poslovna šansa za buduće uzgajivače

Godišnje se u Srbiji proizvede oko 3.700 tona bijelog luka, dok se čak 70 odsto potreba tržišta ove zemlje podmiruje iz uvoza, najviše iz Kine i Španije. Bijeli luk je jedna od najtraženijih, ali i najisplativijih povrtarskih kultura zbog čega sve se više naših poljoprivrednika odlučuje za njegovu proizvodnju.

Bijeli luk je izuzetno isplativa povrtarska kultura i procjenjuje se da se u Srbiji gaji na oko 1300 hektara godišnje, uz prosječan prinos od 8-15 tona po hektaru. Najviše se uzgaja u Vojvodini i na jugu Srbije, uglavnom na manjim porodičnim gazdinstvima. Goran Lazić iz Kikinde jesenas je bijeli luk posijao na nešto više od pola hektara i uz primjenjen sistem navodnjavanja "kap po kap" očekuje prinos od 10 tona po jutru.

- Veoma je bitno to što su naše glavice suve svaka preko 150 grama iznosi. Ovo genetski materijal domaće sorte "Bosut" koji smo mi iz godine u godinu umnožavali da bi došli do te krupnoće glavice. Samim tim što je glavica takva ona će dati i krupan luk, jer na jedam metar, a mi ga sadimo na deset santimetara jedan do drugog, kada raščiniš jednu glavicu na metar dobiješ kilo luka - kaže Goran Lazić, proizvođač iz Kikinde.

Bijeli luk je relativno otporan na bolesti i štetočine, uspjeva na različitim tipovima zemljišta i zanimljivo je da godišnje imamo dvije setve i dvije berbe, takozvanog proljećnog i jesenjeg bijelog luka.

- Puno informacija i o korisnom dejstvu u ishrani i za zdravlje čovjeka i generalno bijeli luk je sirovina prije svega u prehrambenoj industriji, takođe i u farmaceutskoj jer se prave određeni preparati, lijekovi, dodaci u ishrani i tako dalje. Zanimljiva biljna vrsta i gaji se praktično oduvijek na ovim našim terenima - kaže Robert Nemeš iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu.

Proizvodnja bijelog luka je velika poslovna šansa za buduće uzgajivače jer su ulaganja po hektaru oko pet hiljada evra, a prihodi mogu biti pet do šest puta viši.