U susret početku izgradnje fabrike za preradu krompira u Rogatici - Velika očekivanja domaćih povrtara

Uz to, Arnautovići i Borike su centar područja u kome je 18 sela sa 55 zaselaka u kojim je krompir osnova poljoprivredne proizvodnje iz koje najveći dio domaćinstava obezbijeđuje sredstva za životnu egzistenciju bilo da krompir koristi za jelo ili prodajom da bi se živjelo i obnavljala proizvodnja.

Sa platoa Borika i ostalih područja opštine u kome je 13 mjesnih zajednica od kojih je 11 seoskih, svake godine ubere se po pet i više hilljada tona sjemenskog i merkantilnog, odnosno krompitra za jelo. Dio tog krompira proizvođači koriste za vlastite potrebe, a višak je, ne organizovano, nego po sistemu "kako se ko snađe", išao na tržište posebno u Sarajevo, a stizao je i do Beograda, Novog Sada i drugih mjesta u Srbiji u kojim se nalaze posljednjim ratom i na druge naćine raseljeni Rogatičani, koji najviše traže krompir iz zavičaja.

Ali i pored toga svake godine ostajalo je dosta krompira koji je korišćen za ishranu stoke ili je, posebno sa dolaskom proljeća, završavao po raznim dubodolinama ili u kontejnerima pa na smeće.

Uskoro temelji za novu fabriku


Sve će zavisiti od tržišta

A šta na ovu temu kažu proizvođači krompira? Dragan Džida, individualni poljoprivredni proizvođač sa Borika, godišnje proizvede u prosjeku najmanje 300 tona krompira za jelo reče da će fabrika za preradu dobro doći. U pitanje može doći samo tržište. Ako se bude dozvolilo da se uvozi sve i svašta kao do sada, onda će i ovo biti još jedna propala investicija. Na potezu su nadležni, a što se tiče proizvođača krompira, oni osim ne daj Bože, loših godina – suše, grada i slično, sigurno neće podbaciti.

Pozitivna je to stvar i fabrika neka zaživi i za godinu dvije, dobro će doći posebno kad krene punom parom, reče i Nenad Vuković iz Donjih Obrtića u mjesnoj zajednici Stjenice, koji godišnje proizvodi dvadesetak tona krompira.

Goran Ujić iz Podgaja u Mjesnoj zajednici Gučevo godišnje ubere i do 100 tona krompira za jelo. Zbog nedostka kapaciteta za doradu i preradu, reče da je bilo godina da je kamionima bacao krompir na deponiju smeća u Kozadrama.Sa fabrikom, nadati se, da toga više neće biti uz organizovanije i odgovornije tržište.

Sve u svemu, u novoformiranoj zadruzi, od fabrike za doradu i preradu boričkog krompira koji je biser ovoga kraja na obroncima Romanije, Devetaka i Sjemeća, očekuju bolje dane za sve velike i male proizvođače u nadi da će ih iz godine u godinu biti više i da će im se pridruživati i oni koji su se našli u nekom drugom zanimanju, a posebno drugom kraju pa inostranstvu, prenosi portal 058.ba.

PZ AGROPLAN sa p.o. Rogatica

fabrika krompira Rogatica

izgradnja fabrike krompira

Dragan Džida